Za efikasniju borbu protiv korupcije potrebno je da pravosudne institucije počnu procesuirati kaznena djela korupcije, zatim veća transparentnost rada institucija, usvajanje novih zakona kao što su zakon o lobiranju i zakon o porijeklu javnih funkcionera te bolja suradnja između nevladinih organizacija, javnih institucija i privatnih poduzeća.
To su neki od zaključaka sudionika godišnje konferencije "Borba protiv korupcije kroz unaprjeđenje zakonodavnog okvira i jačanje kapaciteta antikorupcijskih institucija", koju su danas u Sarajevu organizirali Misija OESS-a u BiH, u suradnji s Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK).
Direktor APIK-a Hasim Šabotić kazao je novinarima da, iako je postignut određeni napredak u borbi protiv korupcije, 91. pozicija na kojoj se u prošloj godini nalazila BiH, po indexu percepcije korupcije Transparency International-a (TI), nimalo nije ohrabrujuća.
- Ako uzmemo u obzir činjenicu da je APIK u potpunosti ispunio svoje nadležnosti, a stopa korupcije iz godine u godinu raste, logično je postaviti pitanje kako je to moguće - rekao je Šabotić.
On je mišljenja da se protiv korupcije može boriti na dva načina, represijom i prevencijom te dodao da u tom smislu APIK poduzima sve raspoložive preventivne mjere da bi smanjio ili bar pokušao smanjiti stopu korupcije u BiH.
Istaknuo je da su doneseni planovi integriteta u svim institucijama, planovi borbe protiv korupcije, formirano 13 tijela za sprječavanje korupcije na skoro svim razinama vlasti u BiH, a na raspolaganju su i svi ostali formalno-pravni mehanizmi za sprječavanje korupcije.
- Nažalost u proteklom razdoblju to nije donijelo rezultate kakve je javnost očekivala, što pokazuje i spomenuto istraživanje TI - rekao je direktor APIK-a.
Po njemu, neophodno je da pravosudne institucije konačno počnu procesuirati kaznena djela korupcije, potebna je i veća podrška donosioca odluka APIK-u i drugim agencijama koje se bore protiv korupcije, a koja je, kaže, dosada bila samo deklarativna.
Osim toga, dodao je, treba stvoriti i istinski neovisne institucije, usvojiti izmjene zakona o APIK-u, izmjene zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u bh. institucijama te usvojiti nove zakone kao što su zakon o lobiranju i zakon o porijeklu imovine javnih dužnosnika.
Zamjenik šefa Misije OESS-a u BiH Alexander Chuplygin rekao je da je korupcija veliki i ozbiljan problem za BiH jer narušava povjerenje građana u politički sustav, onemogućava investicije i dovodi do nenamjenskog trošenja javnih resursa.
Stoga je naglasio da je borba protiv korupcije od ključnog značaja za ostvarenje ekonomskog rasta i ukupne stabilnosti države.
- Današnja konferencija predstavlja izvanrednu priliku za različite aktere koji djeluju u ovoj oblasti kako bi razmijenili mišljenja i razgovarali o planovima za borbu protiv korupcije, kao i razmatrali eventualne zajedničke aktivnosti - kazao je Chuplygin.
Poručio je da će Misija OESS-a u BiH nastaviti pružati podršku nadležnim institucijama, uključujući i APIK, u prevazilaženju ovog velikog izazova.
Novinarima se obratila i predstavnica Centra za razvoj civilnog društva BiH Mersiha Jogunčić, koja je stava da je usvajanje zakona o zaštiti zviždača jedan od najvažnijih koraka u borbi protiv korupcije.
Također, ona smatra da se resursi nevladinih organizacija još uvijek ne koriste dovoljno te da nevladinim organizacijama treba dozvoliti veći pristup informacijama.
Između ostalog, istaknula je i da javne institucije nedovoljno informiraju o svojoj borbi protiv korupcije te o svom radu.
Posebno je naglasila da suradnja između nevladinih organizacija, javnih institucija i privatnih poduzeća zaista treba zaživjeti da bi donijela prave rezultate.
Osim toga, napomenula je da se suradnja i podrška aktivnostima civilnog sektora treba odvijati na način da se ne preklapaju aktivnosti kako ne bi došlo do stavaranja većih troškova.
Predsjedateljica Povjerenstva za financije i proračun Doma naroda Parlamenta BiH (PSBiH) i zamjenica predsjedatelja GOPAC grupe u PSBiH Ljilja Zovko podsjetila je da su tijekom prethodne godine radili na Zakonu o parlamentarnom nadzoru.
- Sada očekujemo njegove rezulatate u smislu da će sve institucije morati redovito i tranparentno izvještavati o svom radu - kazala je i dodala da ako se ovaj mehanizam parlamentarnog nadzora koji djeluje samo na državnoj razini, pokaže da efikasnim, onda i ostali nivoi zakonodavne vlasti mogu napraviti isto.
Napomenula je da će sljedeća godina biti testna, kada će se moći vidjeti efekti zakona o parlamentarnom nadzoru.
Otvori KEKS Pay
