Iako su HDZ BiH i dvije od triju bošnjačkih stranki bili dogovorili izmjene Izbornog zakona, potez SDA bio je taj koji je zaustavio rješavanje spora oko izbornoga zakonodavstva. To je jedna od tvrdnji koje se mogu pročitati u izvješću o zapadnom Balkanu koje je izradila organizacija Međunarodna krizna skupina (ICG) sa sjedištem u Bruxellesu.

U izvješću se, između ostaloga, jasno ističe kako su Hrvatima bošnjačkim glasovima birani predstavnici u institucije vlasti.

- Za razliku od Bošnjaka i Srba, Hrvati ne čine većinu ni u jednom entitetu i stoga nemaju entitetsku zaštitu; zato su im Dom naroda i Predsjedništvo od vitalnog značaja. U tri navrata Željko Komšić, etnički Hrvat čija podrška dolazi većinom iz bošnjačke većine, pobijedio je na izborima za tročlano Predsjedništvo - koje će nominalno predstavljati Hrvate - ali uz minimalnu potporu hrvatskih birača - ističe se u ovom izvješću, a koje je još jedan pokazatelj kako u Europskoj uniji jača svijest o tomu da se Hrvatima kontinuirano krše politička prava.

Pritom se upozorava kako izborni spor truje odnose, kako na nacionalnoj razini tako i u Federaciji, ali i neposredno potkopava svaku nadu da će Hrvati i Bošnjaci predstavljati jedinstvenu frontu protiv srpskog separatizma.

Nakon toga podsjeća se kako je kompromisni prijedlog o izbornom sporu dobio odobrenje krajem ožujka, i to od vodeće hrvatske stranke (HDZ BiH) i dviju od tri stranke s bošnjačkom većinom koje su sudjelovale u razgovorima, ali je jedna bošnjačka stranka (Stranka demokratske akcije) odbila. Prilično se jasno upućuje i kako rivalstvo među strankama koje se natječu za bošnjačke glasove može objasniti neuspjeh, kao i činjenica da neki čelnici i dalje zaziru od kompromisa u vremenu nadolazeće izborne kampanje.

U samom uvodu izvješća podsjeća se kako je, prema Daytonskom sporazumu, Bosna i Hercegovina strukturirana oko dva visoko autonomna entiteta i tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi).

U kontekstu Bosne i Hercegovine u ovom se izvješću ističe i novi geopolitički trenutak nakon ruske agresije na Ukrajinu, s naglaskom na separatizam Milorada Dodika. U izvješću je naznačeno kako je nametanje Zakona o zabrani negiranja genocida utjecalo na politiku srpskih stranaka iz RS-a i bojkot državnih institucija.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura