Hrvatski premijer Andrej Plenković u utorak je, predstavljajući Saboru godišnje izvješće o radu vlade, izjavio da se Hrvatska zalaže za proširenje Europske unije, ali uz ispunjavanje kriterija država kandidatkinja.
"Zalažemo se za proširenje Europske unije, ali i ispunjavanje kriterija država kandidata", rekao je Plenković.
Trenutno je devet zemalja kandidatkinja: Crna Gora, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Turska, Ukrajina, Moldavija i Gruzija.
Hrvatskoj susjedna Crna Gora, predvodnik je u procesu proširenja u kojem je najdalje odmakla od svih zemalja kandidata.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u ponedjeljak da Zagreb ne blokira napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima, nego inzistira na ispunjavanju temeljnih načela na kojima počiva EU.
Ukrajina je dobila status kandidata za EU u lipnju 2022., nekoliko mjeseci nakon ruske invazije, a čelnici osam nordijskih i baltičkih zemalja su s regionalnog skupa u Tallinnu ovog lipnja poslali poruku o potpori "nepovratnom putu” Ukrajine prema NATO-u i pristupanju Kijeva Europskoj uniji "u najkraćem mogućem roku”.
Međutim, podrška za skoro ukrajinsko članstvo u Europskoj uniji pala je u zemljama članicama bloka dok većina Ukrajinaca i dalje podržava ubrzano pristupanje, pokazali su rezultati ankete zaklade Bertelsmann, objavila je njemačka agencija dpa ranije u utorak.
Plenković je poručio da Hrvatska podržava Ukrajinu "kao što ju je podržavala od početka ruske agresije".
Naglasio je da Hrvatska nije izolirana od dubokih promjena u svijetu te Hrvatska provodi najveću modernizaciju vojske od Domovinskog rata.
"Obrambena izdvajanja planiramo povećati na tri posto BDP-a do 2030. i na pet posto za obranu i s obranom povezana ulaganja do 2035.", rekao je Plenković, dodavši da se za obranu sada izdvaja 2,06 posto BDP-a.
Kao primjere ulaganja u obranu Plenković je naveo nabavu 12 borbenih zrakoplova Rafale, helikoptere Black Hawk, bespilotne letjelice Bayraktar, borbena vozila Bradley te vozila Patria.
"U tijeku je nabava tenkova Leopard 2A8, raketnih sustava HIMARS i Chunmoo, haubica Caesar i sustava za obranu od dronova", dodao je hrvatski premijer te najavio i nabavu dviju višenamjenskih korveta za ratnu mornaricu.
Plenković se osvrnuo i na Hrvate u Bosni i Hercegovini koje je uz europski put nazvao "trajnim prioritetima" hrvatske vanjske politike.
"Podupiremo izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru koje njeguje identitet hrvatskog naroda u BiH, jedinog sveučilišta izvan Hrvatske na hrvatskom jeziku, a to je Sveučilište u Mostaru kao i rad Kliničkog bolničkog centra u Mostaru kojem gravitiraju stotine tisuća ljudi", istaknuo je Plenković.
Ističući zalaganje za ravnopravnost hrvatskog naroda i njegovog legitimno političko predstavljanje u BiH, Plenković je pozdravio izbor Darijane Filipović u Predsjedništvo BiH.
"To će zasigurno pomoći skladnijem funkcioniranju institucija i ravnopravnosti sva tri naroda", dodao je.
Kazao je da Hrvatska skrbi o položaju Hrvata u zemljama gdje su manjine, a "posebno u Srbiji" te da gradi hrvatske domove poput onih u Subotici te doma kulture u Donjoj Lastvi u Crnoj Gori koji je vraćen hrvatskoj zajednici.
Proračun za Hrvate izvan Hrvatske povećan je sa 16 na 203 milijuna eura godišnje, podsjetio je hrvatski premijer.
Otvori KEKS Pay
