Vožnja autocestom brzinom od 130 km/h u većem je dijelu Europe uobičajena, no jedan austrijski ekonomist smatra da bi to trebalo promijeniti. Predlaže da Europska unija uvede jedinstveno ograničenje brzine od 100 km/h, i to ne samo na autocestama nego i na glavnim cestama.
Kako prenosi HAK Revija, iza prijedloga stoji Gunther Fehlinger-Jahn, austrijski ekonomist i predsjedavajući Austrijskog odbora za proširenje NATO-a. Svoju je ideju javno iznio na društvenoj mreži X, pozivajući Europsku uniju na uvođenje zajedničkog ograničenja brzine za dizel vozila, kao poruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Poručio je kako bi se smanjenjem korištenja dizela smanjili Putinovi prihodi i spasili ukrajinski životi.
"Pozivam Europsku uniju da uvede obvezno europsko maksimalno ograničenje brzine od 100 km/h za dizel vozila na svim autocestama i glavnim cestama. Jedna Europa trebala bi imati jedno jasno maksimalno ograničenje brzine", poručio je Fehlinger-Jahn. Zabranu, prenosi Index.hr.
Umjesto 130 km/h, najviše 100 km/h
Takva bi promjena značajno utjecala na vozače diljem Europe, gdje je u većini država najveća dopuštena brzina na autocestama 130 km/h.
Pravila se među europskim državama razlikuju. Njemačka je poznata po dionicama autocesta na kojima nema općeg ograničenja brzine, dok je Nizozemska već uvela ograničenje od 100 km/h na autocestama tijekom dana.
Fehlinger-Jahn smatra da bi jedinstveno pravilo pojednostavnilo prometne propise i donijelo niz koristi.
Šest razloga za smanjenje brzine
Austrijski ekonomist svoj prijedlog temelji na šest argumenata. Prvi je sigurnost prometa, odnosno mogućnost smanjenja broja prometnih nesreća sa smrtnim ishodom i teških ozljeda.
Drugi je manja potrošnja energije. Automobili pri nižim brzinama troše manje goriva, a električna vozila manje električne energije. Time bi se, tvrdi, smanjila i europska ovisnost o uvozu nafte i drugih fosilnih goriva.
Kao dodatne prednosti navodi smanjenje emisija štetnih plinova i prometne buke, osobito u gusto naseljenim područjima.
Posljednji argument odnosi se na jednostavnija pravila. Umjesto različitih ograničenja u svakoj državi, cijela bi Europska unija imala zajedničku najveću dopuštenu brzinu.
Fehlinger-Jahn naglašava da njegov prijedlog ne znači ukidanje postojećih nižih ograničenja brzine. U gradovima, naseljima, zonama radova i na opasnim dionicama cesta i dalje bi vrijedila niža ograničenja ondje gdje su potrebna.
"Europa mora postati sigurnija, energetski učinkovitija i manje ovisna o neprijateljski nastrojenim dobavljačima energije. Jedna Europa. Jedno maksimalno ograničenje brzine, 100 km/h", zaključio je.
Podsjetimo, još je 2020. godine francuski predsjednik osobno predlagao smanjenje ograničenja na 110 km/h, što bi smanjilo emisije CO2 za 20 %. Iako odluka nije donesena, francuski su ga vozači ipak poslušali. Produbljivanjem sukoba Rusije i Ukrajine, što je za posljedicu imalo i rast cijena energenata, ideje o smanjenju maksimalno dopuštene brzine postajale su sve glasnije. Međutim, dogovora na razini Europske unije još uvijek nema, piše Index.hr.
Otvori KEKS Pay
