Ulazak Crne Gore u Europsku uniju mogao bi dati novi poticaj proširenju na Zapadni Balkan, ali sam po sebi neće ubrzati europski put Bosne i Hercegovine ukoliko njezine vlasti ne osiguraju funkcionalnost države, političko jedinstvo i provedbu potrebnih reformi, rekao je za portal Fena EU Marjan Šarec, stalni izvjestitelj Europskog parlamenta za Crnu Goru i bivši premijer Slovenije.
Komentirajući ambiciju Crne Gore da do kraja 2026. zatvori sva pregovaračka poglavlja i postane članica Europske unije do 2028., Šarec je ocijenio da je to vrlo ambiciozan plan, ali da dosadašnji napredak pokazuje da taj cilj nije nedostižan.
U ponedjeljak, 12. listopada, na Međuvladinoj konferenciji s Europskom unijom, Crna Gora je privremeno zatvorila još tri pregovaračka poglavlja, ekonomsku i monetarnu politiku, statistiku te socijalnu politiku i zapošljavanje. Time se broj privremeno zatvorenih poglavlja popeo na 21 od ukupno 33, što ovu zemlju još više približava završnoj fazi pristupnih pregovora.
Šarec, koji je i član Izaslanstva Europskog parlamenta u Parlamentarnom odboru EU-Crna Gora za stabilizaciju i pridruživanje, smatra da je napredak značajan, ali upozorava da su neka od najizazovnijih pitanja tek pred nama.
- Ovo je vrlo ambiciozan plan koji je Vlada postavila na početku. Mislim da je to dobro, jer je Crna Gora do danas zatvorila 21 poglavlje od ukupno 33. Još uvijek postoje teška pitanja i odluke koje treba donijeti u vezi s poglavljima 23 i 24, zatim 27, kao i 31. Svako poglavlje nosi svoje izazove, pa je teško reći kako će završiti. Osobno smatram da još ne bismo trebali otvarati šampanjac, ali jedinstvom se cilj može postići - rekao je Šarec.
Posebno se osvrnuo na pitanje može li eventualno članstvo Crne Gore u EU potaknuti bržu europsku integraciju drugih zemalja Zapadnog Balkana, prvenstveno Bosne i Hercegovine, koja je u ožujku 2024. dobila odluku o otvaranju pristupnih pregovora, ali još nije održala svoju prvu međuvladinu konferenciju.
Prema njegovim riječima, pristupanje Crne Gore pokazalo bi da je članstvo u EU ostvarivo za zemlje koje imaju političku volju i dosljedno provode reforme. Međutim, upozorava da se takav uspjeh ne može automatski prenijeti na druge zemlje.
- Pristupanje Crne Gore svakako bi značilo da je moguće ako postoji volja i ako se provedu reforme. BiH prvo treba postati funkcionalna država, a svi narodi trebaju priznati Sarajevo kao njezin glavni grad - rekao je Šarec.
Upozorio je da političke podjele i retorika koja dovodi u pitanje jedinstvo države predstavljaju ozbiljnu prepreku europskim integracijama. Posebno je istaknuo retoriku da "granica postoji", smatrajući da je u takvim okolnostima teško provesti zahtjevan proces pristupanja Europskoj uniji.
Dodao je da BiH, između ostalog, mora imenovati glavnog pregovarača s Europskom unijom, naglasivši da bi pristupanje Crne Gore svakako bilo poticaj proširenju na Zapadni Balkan, ali ne samo po sebi.
Govoreći o koracima koje bi vlasti Bosne i Hercegovine trebale poduzeti nakon Općih izbora održanih početkom listopada, Šarec je naglasio da imenovanje glavnog pregovarača mora biti jedan od prvih zadataka, uz postizanje veće razine političkog jedinstva.
Smatra da je krajnje vrijeme da BiH izgradi institucije koje su sposobne samostalno preuzeti odgovornost za funkcioniranje države, bez oslanjanja na međunarodne institucije u mjeri u kojoj je to trenutno slučaj.
- Mislim da bi bilo krajnje vrijeme da BiH postane funkcionalna država koja zna kako se brinuti o sebi, bez međunarodnih institucija koje trenutno igraju ulogu roditelja. A kako to postići, drugo je pitanje - izjavio je Šarec.
Upozorio je da bez funkcionalnih institucija ne vidi mogućnost uspješne provedbe procesa pristupanja, niti učinkovitog korištenja financijskih sredstava koje Europska unija stavlja na raspolaganje Bosni i Hercegovini.
Jedno od pitanja odnosilo se i na konkretne posljedice koje bi građani i gospodarstvo BiH mogli osjetiti ako Crna Gora postane članica EU, dok Bosna i Hercegovina ostane izvan Unije.
Šarec smatra da bi takav razvoj događaja mogao dodatno zakomplicirati granične i administrativne procedure, a time i svakodnevni život građana i prekograničnu gospodarsku suradnju.
- BiH će imati još jednog susjeda koji će je tretirati kao takozvanu treću zemlju, što znači da su svi granični i drugi postupci koje ste spomenuli kompliciraniji - rekao je, ukazujući na carinske postupke i druge razlike između članica EU i zemalja koje nisu dio Unije.
Po njegovom mišljenju, takve promjene bi najviše osjetili građani Bosne i Hercegovine.
Na pitanje mogu li modeli postupnog uključivanja zemalja kandidatkinja u jedinstveno europsko tržište, o kojima se sve više raspravlja unutar Europske unije, pomoći BiH da ostvari određene pogodnosti i prije punopravnog članstva, Šarec je ocijenio da je ovo važan pokušaj snažnijeg povezivanja regije s Unijom.
- Sasvim je jasno da integracija još nije nadohvat ruke i da se još nešto mora učiniti kako bi se ovo područje što više integriralo, prema
Otvori KEKS Pay
