Naslovnica Vijesti

Plastika našla svoj put u prehrambeni lanac kroz ribe, pitku vodu, meso, voće, povrće

28. lipnja 2019. u 19:00 0 komentara 105 prikaza
Pogledajte galeriju 1/3

Globalna proizvodnja plastike od 60-ih godina prošlog stoljeća povećala se za dvadeset puta te je 2015. iznosila 322 milijuna tona, a očekuje se da će se u razdoblju idućih 20 godina ponovno udvostručiti. Recikliranje otpadne plastike i njezina ponovna uporaba na niskoj su razini, osobito u usporedbi s drugim materijalima kao što su papir, staklo ili metali. 

Glavni krivac čovjek

Svake minute u svijetu proda se milijun plastičnih boca, a taj broj, prema pisanju britanskog Guardiana, porast će za još 20 posto do 2021. godine. Takva potražnja za plastikom prvenstveno je plod velike potražnje za flaširanom vodom.

Više od 480 milijardi plastičnih boca prodano je u svijetu u 2016. godini. Prema postojećim trendovima rasta, taj broj do 2021. godine porast će na 583 milijarde. Većina plastičnih boca radi se od PET-a (polietilen tereftalat), koji se može odlično reciklirati. Za kilogram PET-a treba utrošiti 1,9 kg nafte! Recikliranjem plastike se, osim skupoga deponijskog prostora, štede resursi i energija te manje onečišćuje zrak. Međutim, prikupljanje boca i njihovo recikliranje ne prate porast proizvodnje i potrošnje. U 2016. godini samo je sedam posto pretvoreno u nove boce.

Većina ih završi na otpadu u prirodi ili u vodama. Smatra se da će do 2050. godine u vodama, po težini, biti više plastike nego riba (istraživanja Zaklade “Ellen McArthur”). Stručnjaci nas odavno upozoravaju da je plastika našla put prema ljudskom prehrambenom lancu. Znamo svi koliko je razgradnja plastike dugotrajna, a njezini spojevi uvuku se u naš prehrambeni lanac kroz ribe, pitku vodu, meso, voće, povrće... “Kriza zagađivanja plastikom jednaka je klimatskoj jer plastika zagađuje svaki prirodni sustav i sve više organizama na Zemlji”, utvrđuje Hugo Tagholm, aktivist za zaštitu okoliša. Plastične boce, vrećice, čepovi, štapići za uši... plastični su predmeti koji su glavni predator voda. Svakodnevno u morima završi osam milijuna tona otpada, gdje 80 posto onečišćenja dolazi s kopna, a glavni krivac je čovjek.

Plastika za jednokratnu uporabu najčešće se nalazi na otvorenim prostorima i vrlo je štetna za okoliš. Mikroplastika, koju možemo naći u rijekama i jezerima u BiH, veoma ugrožava životinjski svijet. Potencijalno opasne tvari su ftalati koji se koriste za omekšavanje plastike, daju uljani izgled parfemima, nalaze se u lakovima za kosu, lubrikantima, premazima za drvo, mogu se naći u zraku, u automobilu, posebno u slučaju visokih temperatura kada isparavaju. Pokazalo se da izlaganje malim dozama izrazito negativno utječe na zdravlje čovjeka i prerani pubertet kod djevojčica. Posebno se ističe BPA, tzv. Bisfenol A, jedan od najpoznatijih svjetskih endokrinih disruptora. Ali, moguće da nikad niste čuli za ovu kemikaliju koja nepovratno utječe na hormonalni sustav, čak i pri vrlo niskim dozama, osobito tijekom trudnoće i djetinjstva.

Od početka zlatnog doba masovne potrošnje, lakovi i premazi koji sadrže BPA obično su korišteni u unutrašnjosti limenki za hranu i piće, dok plastični artikli, kao što su boce za piće, posuđe i posude za spremanje hrane, također mogu sadržavati BPA.

Prije nego što je postao široko primijenjen učvršćivač plastike u prehrambenoj industriji, otkriveno je da BPA djeluje poput umjetnog estrogena te je čak bio kandidat za uporabu kao lijek. Drugim riječima: nešto što je gotovo završilo na tržištu kao lijek sa strogim kliničkim ispitivanjima, strogim podacima o nuspojavama i strogim farmakovigilancijskim pravilima, uspjelo upasti u naše supermarkete i kuhinje bez prolaska kroz bilo koji od ova tri koraka, iako se BPA nalazi u hrani i piću gdje dospijeva kontaktom ambalaže s hranom i pićem. Buduće majke i dojilje moraju znati da se BPA kemikalije prenose preko krvi i mlijeka izravno do bebe.

Zabrana plastike

Masovno korištenje plastike rezultiralo je golemim povećanjem otpada.

Na godišnjoj razini u svijetu proizvode se 78 milijuna tona plastike. Od toga se čak 40 posto izravno baci u smeće, 32 posto završi u okolišu, 14 posto se spaljuje, a samo 14 posto ide u reciklažu. Glavni izazov je ublažiti štetu koju odbačena plastika predstavlja za okoliš te se njome treba koristiti umjerenije i svjesnije. Iako znanost radi na pronalasku nove plastike koja će se lakše razgraditi, odluka je pojedinca koliko će plastike koristiti i hoće li istu reciklirati na pravilan način.

Zastupnici Europskog parlamenta podržali su zabranu jednokratnih plastičnih proizvoda na tržištu EU-a za koje postoje alternative, veće recikliranje plastičnih boca te smanjenje filtera za cigarete, koji sadrže plastiku, za 50 posto do 2025. godine. Po smjernici o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, koje su dogovorene između triju glavnih institucija EU-a još u prosincu, uvodi se zabrana određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu za sve zemlje članice od 2021. godine. To se odnosi na proizvode kao što su slamke, štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, oksorazgradiva plastika, spremnici za hranu, čaše od ekspandiranog polistirena te štapići za pridržavanje balona, koji zajedno s izgubljenom opremom za ribolov čine 70 posto otpada na europskim obalama i u morima.

Svi ovi proizvodi u budućnosti će se morati proizvoditi od održivijih materijala. Zahvaljujući novim pravilima, Europa će biti korak ispred u rješavanju ovoga globalnog problema. Nažalost, BiH je miljama iza razvijenih zemalja Europe kako po prikupljanju i reciklaži tako i po svijseti njezinih građana o štetnosti plastike i opasnosti kojoj se izlažemo. Recikliranjem smanjujemo onečišćenje okoliša i osiguravamo kako sadašnjim tako i budućim generacijama ugodnije okruženje za život.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.