Bosna i Hercegovina i dalje zaostaje u provedbi reformi iz Plana rasta Europske unije za zapadni Balkan, zbog čega je već ostala bez 108 milijuna eura, dok bi do kraja godine mogla izgubiti više od 370 milijuna eura ako se zastoj ne prekine. Kako piše Euractiv, više od godinu dana nakon početka provedbe Plana rasta vrijednog šest milijardi eura, najveći napredak ostvarile su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija, koje su već osigurale više isplata povezanih s provedbom reformskih mjera.
Europska komisija pokrenula je Plan rasta 2023. godine s ciljem ubrzavanja europskih integracija država zapadnog Balkana. Financijska sredstva dostupna su zemljama koje provode dogovorene gospodarske, institucionalne i reforme u području vladavine prava, uz postupno uključivanje u pojedine dijelove jedinstvenog tržišta Europske unije.
Za razliku od dijela susjeda, Bosna i Hercegovina do sada nije provela nijednu reformu predviđenu Planom rasta, zbog čega nije mogla koristiti raspoloživa sredstva. Tijekom nedavnog posjeta Sarajevu visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas upozorila je da će nastavak kašnjenja rezultirati dodatnim financijskim gubicima.
S problemima se suočava i Kosovo, koje je primilo predfinanciranje, ali zbog političke krize nije uspjelo provesti potrebne reforme. Kosovske vlasti procjenjuju da je zemlja već izgubila oko 40 milijuna eura, dok bi do kraja godine mogla ostati bez ukupno 250 milijuna eura ako se ne uspostavi funkcionalna vlast koja će usvojiti potrebne zakone.
Ni Srbija nije bez izazova. Iako je početkom godine primila jednu isplatu iz Plana rasta, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula pozvao je da se daljnje isplate obustave dok Beograd ne pokaže konkretniji napredak u provedbi europskih reformi. Analitičari upozoravaju da administrativni kapacitet nije problem, nego politička volja za ispunjavanje preuzetih obveza.
S druge strane, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija uspjele su osigurati više isplata zahvaljujući bržem usvajanju reformskih mjera. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ispunjavanje formalnih kriterija ne znači nužno i provedbu trajnih strukturnih promjena, osobito u područjima pravosuđa i vladavine prava. Iz Europske komisije poručuju da Plan rasta nije samo financijski instrument, nego i svojevrstan test sposobnosti vlada zapadnog Balkana da provedu reforme koje su same preuzele kao obvezu na europskom putu.
Otvori KEKS Pay
