Iako su u brojnim europskim zemljama zabilježena povećanja plaća, građani diljem kontinenta sve teže podmiruju osnovne životne troškove. Rast cijena hrane, stanovanja i energenata u mnogim državama nadmašio je rast primanja, zbog čega se razlika između plaća i troškova života sve više produbljuje.
Najbolje u Luksemburgu
U zapadnoeuropskim zemljama prosječne su plaće znatno više, ali su i troškovi života osjetno veći, piše Euronews. U gradovima poput Pariza, Berlina ili Amsterdama izdaci za stanovanje često pojedu i više od polovine mjesečnih prihoda. S druge strane, u zemljama Balkana i istočne Europe, iako su cijene nešto niže, plaće su daleko ispod europskog prosjeka, što građanima ostavlja vrlo malo prostora za osnovne potrebe. Problem nije samo visina plaća već njihov odnos prema realnim troškovima. U velikom broju europskih zemalja ljudi rade puno radno vrijeme, a i dalje jedva sastavljaju kraj s krajem. Prosječna godišnja plaća po zaposlenom u EU iznosi 39.808 eura. Među državama članicama EU-a ona se kreće od 15.387 eura u Bugarskoj do 82.969 eura u Luksemburgu, što je 5,4 puta više. Osim Luksemburga, prosječna plaća prelazi 50.000 eura i u još pet zemalja: Danskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji i Njemačkoj. Na dnu liste, osim Bugarske, prosječna godišnja plaća po zaposlenom manja je od 20.000 eura i u Grčkoj i Mađarskoj. Podaci pokazuju da su plaće općenito više u zapadnoj i sjevernoj Europi, a niže u istočnoj i jugoistočnoj Europi. Razlike postaju manje kada se mjere standardom kupovne moći (PPS), što znači da se uzimaju u obzir razlike u troškovima života među zemljama. Jedna PPS jedinica teoretski može kupiti istu količinu robe i usluga u svakoj zemlji. Prilagođene plaće za puno radno vrijeme kreću se od 21.644 PPS u Grčkoj do 55.051 PPS u Luksemburgu. Odnos između najviše i najniže vrijednosti tada se smanjuje na 2,5. Osim Luksemburga, najviše rangirane zemlje su Belgija, Danska, Njemačka i Austrija, sve iznad 48.500 PPS. Pet zemalja s najnižim iznosima su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija, sve ispod 28.000 PPS. Rangiranje pojedinih zemalja značajno se mijenja kada se usporede iznosi u eurima s PPS-om. Primjerice, Rumunjska se penje s 22. na 13. mjesto i ostvaruje znatno bolji rezultat prema PPS-u, dok Estonija pada sa 16. na 22. mjesto, gubeći poziciju kada se uzmu u obzir razlike u cijenama. Ako se nastavi prosječan rast iz posljednjih pet godina, očekuje se da će prosječna plaća u EU u nominalnom iznosu dosegnuti 41.600 eura u 2025. i 43.400 eura u 2026. iako se stope rasta znatno razlikuju među zemljama.
A što je s BiH?
A što je s BiH? Kako preživljavaju njezini građani? Dok cijene osnovnih životnih namirnica u BiH nezaustavljivo rastu, kupovna moć građana sve je slabija. Prosječna godišnja plaća u BiH ove godine iznosi oko 19.200 KM ili oko 9800 eura. U usporedbi sa zemljama Zapada zastrašujuće malo, ali većina građana zarađuje znatno ispod ovog iznosa. Životni standard stanovnika BiH daleko je ispod razine EU-a, a svakodnevni rast cijena osnovnih životnih namirnica dodatno ga narušava. Kupovna moć građana sve je slabija. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, BDP po stanovniku Rumunjske, Poljske, Mađarske, Hrvatske, Slovačke, zemlje kandidatkinje Turske i Latvije manji je od 30% ispod prosjeka zemalja EU-a. Grčka i Bugarska imaju BDP po stanovniku manji od 40% ispod prosjeka. Crna Gora nalazi se na 49% ispod prosjeka EU-a, a prate je Srbija, Sjeverna Makedonija, BiH i Albanija. Ističu kako je BDP uglavnom pokazatelj razine ekonomske aktivnosti, dok je stvarna individualna potrošnja (SIP) alternativni pokazatelj koji je bolje prilagođen za opis materijalne dobrobiti kućanstava. Luksemburg ima najvišu razinu SIP-a po stanovniku od svih 36 zemalja koje su uzete u obzir prilikom izrade izvješća, i to 36% iznad prosjeka EU-a. Slijedi zemlja EFTA-e Norveška sa SIP-om po stanovniku 24% iznad prosjeka EU-a te Island i Nizozemska. BiH je u 2023. ostvarila SIP po stanovniku u standardu kupovne moći s 58% ispod prosjeka zemalja EU-a, a iza nje se našla jedino Albanija.
Otvori KEKS Pay
