Uvođenje digitalnog eura do 2029. godine! Tema je to o kojoj se ovih dana naveliko govori, a budući da je naša marka povezana s eurom i da se nadamo ulasku u Europsku uniju, kao i korištenju određenih prednosti koje imaju zemlje članice, ta tema itekako nas zanima. Kako sačuvati ulogu javnog novca u svijetu koji se okreće prema bezgotovinskom plaćanju?

Nadopuniti fizičku gotovinu

Odgovor Europske središnje banke (ESB) je digitalni euro - digitalna valuta Središnje banke osmišljena da funkcionira poput gotovine, ali u digitalnom obliku, objavio je Euronews.

- Glavni razlog za izdavanje digitalnog eura je očuvanje prednosti gotovine u digitalnom dobu.

Da bismo to učinili, moramo nadopuniti fizičku gotovinu digitalnim oblikom gotovine - izjavio je Piero Cipollone, član Izvršnog odbora ESB-a. Što je Europu natjeralo da razmišlja u ovom smjeru? Jednostavna činjenica koja kaže da prazninu nastalu smanjenjem korištenja gotovine u Europi popunjavaju neeuropska rješenja za plaćanje.

Bez digitalnog eura ESB riskira gubitak svoje ključne uloge u svakodnevnim transakcijama. Između 2019. i 2024. godine udio gotovine u plaćanjima diljem eurozone pao je sa 68% na 40% po broju transakcija te s 40% na samo 24% po vrijednosti. - Ako ESB ne djeluje, ovisnost o privatnim, često neeuropskim pružateljima usluga plaćanja, samo će rasti, a s njom i rizik za monetarni suverenitet. Digitalni euro osigurao bi da novac Središnje banke ostane relevantan u svakodnevnom životu građana - navodi Euronews.

Doktor ekonomskih znanosti i jedan od najboljih makroekonomskih analitičara u okruženju Faruk Hadžić za Večernji list je izradio rad pod naslovom "Digitalni euro i Bosna i Hercegovina - između realnosti i upornog oslanjanja na gotovinu".

- Uvođenje digitalnog eura u eurozoni do kraja ovoga desetljeća logičan je korak u procesu digitalizacije plaćanja i očuvanja monetarnog suvereniteta Europske unije. Gotovina se sve manje koristi, a u situaciji kada dominaciju preuzima kartično plaćanje i globalne tehnološke platforme, Europska središnja banka želi stvoriti vlastiti standard, i to kroz digitalni oblik javnog novca.

Za Bosnu i Hercegovinu, koja nije članica EU-a ni eurozone, digitalni euro neće biti izravno nametnut, ali njegova pojava imat će neizravne učinke. S obzirom na to da više od polovine štednje građana i značajan dio kreditnih aranžmana već funkcioniraju u eurima, uvođenje digitalnog eura moglo bi otvoriti pitanje kako ga regulirati i učiniti dostupnima barem preko domaćih banaka koje posluju s europskim partnerima - ističe dr. Hadžić. Međutim, naglašava i da je realnost bh. tržišta bitno drugačija od one u Europskoj uniji. - Naša ekonomija i dalje je snažno vezana uz gotovinu, posebno u maloprodaji, ugostiteljstvu i kod manjih poduzeća.

Razlozi su višestruki, a prvenstveno slaba digitalna infrastruktura u pojedinim dijelovima zemlje, nedovoljno povjerenje građana u domaće institucije, ali i razvijena "siva ekonomija" koja se lakše održava kroz gotovinske transakcije.

Skup projekt

Uvođenje digitalnog eura koštalo bi od 18 do 30 milijardi eura, stvara se skepticizam prema projektu

Zbogom gotovini

Europska unija najavljuje ono čega smo se svi bojali

U tom smislu digitalni euro bi za bh. građane prije bio dodatna opcija nego zamjena za gotovinu. Možemo očekivati da će BiH formalno što dulje ostati "država gotovine" - naglašava dr. Hadžić.

Tehnološka mogućnost

Za kraj, ipak ističe da će se usporedno kroz bankarski sektor i svakodnevne prekogranične transakcije postupno uvoditi i digitalni euro, barem kao tehnološka mogućnost.

- Pitanje nije hoće li on stići do nas, nego kada i u kojem opsegu. Ključno je da domaće institucije navrijeme prepoznaju izazove i prilike, od regulacije, zaštite privatnosti pa sve do smanjenja "sive ekonomije". Ako to propustimo, rizik je da ćemo opet postati samo pasivni korisnici tuđih rješenja umjesto da ih iskoristimo za vlastiti razvoj. Drugim riječima, dok će se eurozona do 2029. godine pripremati za novu eru digitalnog novca, Bosna i Hercegovina će još dugo balansirati između tradicije gotovine i nužnosti da polako uhvati korak s digitalnim trendovima - zaključuje bh. stručnjak. Prema onome što je rekao Piero Cipollone, član Izvršnog odbora ESB-a, europske institucije nadaju se da će sve političke i pravne odluke imati na snazi vrlo rano sljedeće godine. Uz "zeleno svjetlo", razvoj će trajati dvije do tri godine, što znači da je realno očekivati uvođenje između 2027. i 2029. godine.

- Uloga gotovine bit će značajno smanjena ako ne osiguramo digitalni ekvivalent.

Ako ne djelujemo, nećemo ispuniti svoju odgovornost kao Središnja banka prema ljudima kojima služimo - istaknuo je Cipollone.

Ako dobijete ovakav poziv, odmah prekinite. Prijeti vam gubitak velike količine novca