U BiH živi oko 650.000 ljudi starijih od 65 godina koji formalno raspolažu imovinom vrijednom više od 60 milijardi maraka, ali većina njih istovremeno živi na rubu siromaštva, oslanjajući se gotovo isključivo na mirovine od oko 700 maraka.
Iako generacija starija od 65 godina na papiru raspolaže, uvjetno rečeno, značajnom imovinom, njihova stvarna financijska snaga je ograničena i najvećim dijelom neupotrebljiva za svakodnevni život. Riječ je o "papirnatom" bogatstvu vezanom za nekretnine koje ne donose prihod i teško se pretvaraju u likvidna sredstva, što BiH svrstava među europske zemlje s jednom od najnižih razina stvarno raspoloživog bogatstva u starosti.
Ovi zaključci proizlaze iz podataka Europske središnje banke, koja u suradnji s nacionalnim središnjim bankama analizira neto imovinu kućanstava starijih od 65 godina. Metodologija obuhvaća vrijednost nekretnina i financijske imovine umanjenu za dugove, čime se dobiva realnija slika ukupne ekonomske snage ove dobne skupine.
Prema tim podacima, prosječna neto imovina kućanstava u eurozoni iznosi oko 110.000 eura, ali su razlike među državama izuzetno velike. U Luksemburgu starija kućanstva raspolažu bogatstvom većim od 700.000 eura, u Austriji oko 300.000, u Belgiji oko 250.000, a u Njemačkoj približno 200.000 eura. U Italiji se bogatstvo starijih kućanstava procjenjuje na oko 150.000 eura, u Španjolskoj na oko 120.000, dok se u većini zemalja istočne Europe kreće između 40.000 i 80.000 eura.
Akumulacija bogatstva
Istraživanja pokazuju da su u većini europskih zemalja kućanstva u kojima žive stariji od 65 godina ujedno i najimućnija, jer tijekom radnog vijeka akumuliraju nekretnine, štednju i investicije, a u starost ulaze s minimalnim dugovima.
BiH nije obuhvaćena ovim istraživanjima, pa se njezin položaj može samo neizravno procjenjivati na temelju strukture vlasništva nad nekretninama, razine štednje i visine mirovina. Prema procjenama demografa, u BiH živi oko 650.000 ljudi starijih od 65 godina.
Istovremeno, BiH spada među europske zemlje s jednim od najvećih udjela stanovništva koje živi u vlastitoj nekretnini. Prema nekim ranijim podacima, devet od deset građana ove dobne skupine posjeduje stan, kuću ili drugu nepokretnu imovinu.
Uz prosječnu vrijednost nekretnine od oko 100.000 maraka, ukupna vrijednost imovine ove generacije mogla bi premašiti 60 milijardi maraka. Prema takvim indikativnim procjenama, prosječno pojedinačno bogatstvo stanovnika starijih od 65 godina u BiH kreće se između 90.000 i 120.000 maraka (45.000 - 60.000 eura), pri čemu najveći dio čini vrijednost jedne stambene nekretnine, piše Glas Srpske.
U usporedbi s europskim zemljama, to BiH svrstava u skupinu država sa znatno nižom razinom akumuliranog bogatstva u starosti – gotovo dvostruko ispod zapadnoeuropskog prosjeka. Dok se u zapadnoj Europi bogatstvo starijih mjeri stotinama tisuća eura i uključuje kombinaciju nekretnina, štednje i investicija, u BiH je ono gotovo u potpunosti koncentrirano u jednom obliku imovine – domu u kojem umirovljenici žive.
Ekonomisti ukazuju da je riječ o takozvanom "papirnatom bogatstvu", jer se najveći dio imovine odnosi na nekretnine koje ne donose prihod i ne mogu se lako pretvoriti u financijsku sigurnost.
Dodatnu specifičnost predstavlja činjenica da je BiH, kao i većina zemalja istočne i jugoistočne Europe, društvo s izuzetno visokim stupnjem vlasništva nad nekretninama. Dok u Europskoj uniji oko 68,5 posto kućanstava živi u vlastitom stanu ili kući, u pojedinim zemljama istočne Europe taj udio prelazi 90 posto.
Ukorijenjen model sigurnosti
Takav model duboko je ukorijenjen i u BiH, gdje se vlasništvo nad nekretninom tradicionalno smatralo najvažnijim oblikom životne sigurnosti i obiteljske štednje. Za razliku od zapadnoeuropskih zemalja, gdje financijska imovina, investicijski fondovi i mirovinska štednja čine značajan dio bogatstva, u BiH je kapital generacijama koncentriran u stanovima, kućama i zemljištu.
Zbog toga veliki broj starijih građana formalno posjeduje imovinu, ali ne i financijsku likvidnost. Mirovine, koje se u prosjeku kreću oko 700 maraka, za većinu su jedini izvor prihoda, koji najvećim dijelom odlazi na hranu, komunalne troškove i zdravstvenu zaštitu. Prostor za štednju i investicije gotovo da ne postoji.
Prema riječima ekonomista Zorana Pavlovića, tako se dolazi do paradoksalne slike. Značajan dio najstarije populacije formalno uistinu posjeduje imovinu vrijednu više desetaka, pa i stotina tisuća maraka, dok istovremeno živi na rubu financijske sigurnosti.
– U europskim okvirima, BiH se nalazi u donjem dijelu ljestvice po bogatstvu starijeg stanovništva, iza većine zemalja Europske unije, ali i dijela država istočne i južne Europe. Upravo zato BiH predstavlja specifičan slučaj u Europi, zemlju u kojoj su mnogi stariji građani vlasnici nekretnina i uvjetno rečeno posjeduju značajnu imovinu, ali istovremeno spadaju u kategoriju stanovništva najizloženijeg riziku od siromaštva – kaže Pavlović.
Pojašnjava i da na ovim prostorima, za razliku od nekih drugih, postoji nepisano pravilo da se mora imati neka nekretnina u vlasništvu, odnosno osiguran krov nad glavom.
– Naša filozofija je, a ona vrijedi još od, da tako kažem, Titovog vremena, da svatko ima stan, kuću ili vikendicu. Ali problem je što nitko ne razmišlja o nekakvim ulaganjima i ozbiljnoj štednji novca. Uglavnom se živi od ostvarene mirovine. Sreća je samo što imamo ovako povoljno zdravstveno osiguranje – istaknuo je Pavlović.
Dodaje i da umirovljenici u BiH jesu vlasnici imovine, ali je ona u najvećoj mjeri zarobljena u kvadratima stana ili kuće i ne donosi gotovo nikakav ozbiljan prihod.
– Nažalost, za razliku od svojih "vršnjaka" u razvijenim europskim zemljama, koji u starost ulaze s kombinacijom nekretnina, štednje i investicija, većina ovdašnjih starijih ljudi oslanja se isključivo na skromna mjesečna primanja i pomoć obitelji. Stoga ne treba čuditi što se BiH nalazi na samom dnu europske ljestvice po bogatstvu ljudi koji pripadaju kategoriji 65 plus – zaključio je ovaj ekonomista.
Otvori KEKS Pay
