Pred početak ovogodišnje žetve strnih žitarica u Semberiji, poljoprivrednici upozoravaju da bi domaća proizvodnja mogla doživjeti novi udar ako otkupne cijene ne budu pratile rast troškova proizvodnje. Kombajni bi idućeg tjedna trebali ući u ječmove, a početkom srpnja i u pšenicu.
U najvećoj bh. žitnici, strne žitarice zasijane su na oko 24.000 hektara, od čega je 18.000 hektara pod pšenicom, dok ostatak otpada na ječam i tritikale, kaže predsjednik Asocijacije poljoprivrednih udruga BiH i Udruge poljoprivrednika "Sela Semberije i Majevice", Savo Bakajlić.
"Za oko sedam dana kombajni će ući u ječmove. Riječ je o ranim sortama, dvorednim i četvorednim ječmovima. Očekujemo prosječan prinos oko četiri tone po hektaru, jer je bilo problema s jakim mrazevima u vrijeme cvjetanja, pa ima dosta praznog zrna. Ipak, prinosi bi trebali biti između četiri i pet tona", rekao je Bakajlić za Agroklub.
Cijena ne bi smjela ići ispod 0,50 KM/kg
Kada je riječ o pšenici, žetva bi, prema njegovim riječima, mogla početi za 20 do 30 dana. "Usjevi su trenutno u jako dobrom stanju. Faza cvjetanja je završena i počinje nalijevanje zrna. Očekujemo prinose na razini prošlogodišnjih", naveo je.
Ističe da su troškovi proizvodnje porasli za oko deset posto u odnosu na prošlu sezonu. Proizvodnja po hektaru košta oko 2.500 KM, ovisno o tome koliko se plaća zakup zemljišta. Prema njegovim riječima, realna otkupna cijena pšenice ne bi smjela biti ispod 0,50 do 0,60 KM po kilogramu, u ovisnosti o kvaliteti.
Podsjeća da su rasle cijene goriva i gnojiva te da ratari masovno ulažu i u mehanizaciju jer više nema radne snage na selu.
"Govore nam da je pšenica burzovna roba, ali je li burzovna roba i NPK gnojivo koje je bilo 150-160 maraka? Urea je danas između 130 i 150 maraka. Mi smo sve obveze ispoštovali, ulagali i zaduživali se", kazao je.
Vreća pšenice za 10 kifli
Smatra da bi vlast morala aktivnije reagirati kroz robne zalihe i reguliranje tržišta, odnosno da bi trebali uvjetovati nakupce i prerađivački sektor da moraju otkupiti dio domaće proizvodnje ako žele uvoziti. Sve ostalo je, ističe, prazna priča.
"Ali sada će opet reći da pšenica ne valja i uvest će je iz Ukrajine. Mi smo spremni dati pšenicu i jeftinije, ali onda neka kruh košta jednu marku. Ja trebam dijete danas spremiti u školu i spremiti vreću pšenice da kupi 10 kifli", rekao je Bakajlić.
Udri konja koji vuče
Situacija u poljoprivredi, ocjenjuje, daleko je od stabilne, posebno u mljekarskom sektoru, gdje proizvođači rade ispod svake ekonomske računice.
"Trenutno je najgora situacija u mljekarstvu. Cijena mlijeka otišla je u bescjenje i ljudi prodaju stočni fond. U Semberiji se mnogo kućanstava već riješilo stoke. Dogodit će se da ostanemo bez hrane u Bosni i Hercegovini. Domaću proizvodnju nitko nije zaštitio i ljudi su prepušteni sami sebi", upozorio je Bakajlić.
Podsjeća da proizvođači ulažu ogromna sredstva kako bi osigurali hranu za stoku, dok finalni proizvod prodaju po cijenama koje, kako kaže, ne pokrivaju ni osnovne troškove.
"Ljudi se bore prikupiti što više hrane kako bi prehranili stoku, a na kraju je bolje da im to propadne nego da mlijeko daju u bescjenje. Cijena je pala ispod 70 feninga i to je katastrofa", rekao je.
Na kraju ističe da su upravo proizvođači oni koji najviše nose teret krize.
"Kod nas na selu postoji poslovica ‘udri konja koji vuče’, jer onaj koji ne vuče samo se šlepa čitav život. Takva je situacija i kod nas – država udara one koji najviše rade", zaključio je Bakajlić.
Otvori KEKS Pay
