Ujedinjeni narodi upozoravaju kako se svijet mora pripremiti za povratak El Niña, prirodnog klimatskog fenomena koji snažno utječe na globalne temperature i raspored oborina. Prema procjenama Svjetske meteorološke organizacije, postoji velika vjerojatnost da će se El Niño razviti prije rujna, a još veća da će se zadržati sve do studenog. Većina prognostičkih modela upućuje na to da bi mogao biti najmanje umjeren, a moguće i vrlo snažan.
Glavni tajnik UN-a António Guterres upozorio je da će El Niño dodatno pogoršati već postojeću klimatsku krizu. Njegove posljedice ne zaustavljaju se na granicama država, nego se vrlo brzo šire kroz toplinske valove, suše, poplave, poremećaje u poljoprivredi i opskrbi hranom. Posljednji El Niño, koji je obilježio 2023. i 2024. godinu, bio je među najjačima u povijesti i pridonio tome da 2024. postane najtoplija godina otkako postoje mjerenja.
Klimatolozi ističu da svaki El Niño ima svoje posebnosti, ali se najčešće povezuje s ekstremnim oborinama u dijelovima Južne Amerike, SAD-a, Afrike i Azije, dok u drugim područjima donosi dugotrajne suše. Toplije oceanske vode mogu pojačati uragane u Tihom oceanu, dok istodobno smanjuju mogućnost njihova razvoja u Atlantiku. Sve to dodatno pokazuje koliko je globalni klimatski sustav povezan i ranjiv.
Posebno zabrinjava mogući udar na poljoprivredu i zalihe hrane. Stručnjaci upozoravaju da bi kombinacija visokih temperatura, suša, poplava i poremećaja na tržištu gnojiva mogla ozbiljno pogoditi proizvođače hrane diljem svijeta. U takvim okolnostima klimatske promjene prestaju biti samo ekološko pitanje i postaju pitanje ekonomije, sigurnosti i preživljavanja.
Za Bosnu i Hercegovinu ovakav razvoj događaja mogao bi značiti sve češće vremenske ekstreme: jače toplinske valove, duža sušna razdoblja, ali i nagle obilne oborine koje izazivaju poplave, bujice i štete na usjevima. Poljoprivreda bi bila među najizloženijim sektorima, osobito voćarstvo, povrtlarstvo, vinogradarstvo i stočarstvo. Više temperature povećavaju potrebu za navodnjavanjem, dok iznenadne oluje mogu uništiti urod u nekoliko minuta.
Zaključak je jasan: iako BiH nije među područjima koja El Niño izravno najjače pogađa, njegove posljedice osjetit će se kroz toplinske ekstreme, nestabilno vrijeme, skuplju proizvodnju hrane i veći pritisak na poljoprivredu, zdravstvo i infrastrukturu. Zato priprema za klimatske poremećaje više nije stvar budućnosti, nego nužan posao sadašnjosti.
Otvori KEKS Pay
