Na evidenciji Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanske županije nalaze se ljudi različitih zanimanja i stupnjeva obrazovanja, od radnika bez kvalifikacija do visokoobrazovanih stručnjaka. Među nezaposlenima više je žena nego muškaraca, a najbrojnija zanimanja su prodavači, ekonomski tehničari i gimnazijski maturanti. Pojedini nezaposleni na posao čekaju dulje od devet godina. Premda je nezaposlenih manje nego u prosjeku prošle godine, službeni podaci otkrivaju razlike u dobi, obrazovanju i duljini čekanja na zaposlenje.
Krajem rujna ove godine u HNŽ-u je bilo evidentirano 22.766 nezaposlenih osoba, među kojima 12.470 žena, gotovo 55 posto. U odnosu na prosječnu nezaposlenost u 2025. godini, njihov ukupan broj manji je za 5,9 posto, piše Večernji list BiH.
Prema podacima Službe za zapošljavanje za kraj rujna 2026. godine, na evidenciji su bila 1273 prodavača, 1247 ekonomskih tehničara i 1141 gimnazijski maturant. Među brojnijima su i kuhari, frizeri, bravari, strojarski tehničari, automehaničari i elektrotehničari, kojih je u svakom od tih zanimanja bilo nekoliko stotina. Riječ je uglavnom o zanimanjima za koja se učenici obrazuju u srednjim školama, a dio njih prisutan je i u oglasima za zapošljavanje. Podaci o broju nezaposlenih ne otkrivaju koliko dugo pojedini prodavač, kuhar ili bravar čeka posao jer trajanje nezaposlenosti nije zasebno prikazano za svako zanimanje. Među brojnijim zanimanjima nalaze se i kuhari i konobari iako se radnici u ugostiteljstvu redovito traže. Pri zapošljavanju važnu ulogu imaju radno iskustvo, ponuđeni uvjeti rada i mjesto zaposlenja.
Najveći dio evidentiranih nezaposlenih ima završenu srednju školu. Prema podacima za rujan 2026. godine, gotovo dvije trećine nezaposlenih imalo je treći ili četvrti stupanj stručnog obrazovanja. Osobe bez kvalifikacija činile su približno petinu ukupnog broja, dok se na evidenciji nalazio i znatan broj onih s višim i visokim obrazovanjem. Najviše nezaposlenih dolazi iz skupina sa završenom trogodišnjom ili četverogodišnjom srednjom školom.
Ni fakultetska diploma ne jamči zaposlenje, a mogućnosti pronalaska posla razlikuju se od struke do struke. Krajem rujna ove godine čak 6594 osobe bile su na evidenciji dulje od devet godina. Riječ je o gotovo trećini svih nezaposlenih u HNŽ-u. Dugotrajna nezaposlenost i dalje je jedan od najvećih problema županijskog tržišta rada. Na evidenciji je krajem rujna bilo i 6190 osoba koje prvi put traže posao. Ova kategorija obuhvaća sve osobe koje prethodno nisu bile zaposlene, neovisno o životnoj dobi. U rujnu ove godine na evidenciji je bilo 8550 osoba starijih od 50 godina, odnosno više od trećine ukupnog broja. Oni su znatno brojniji od nezaposlenih mlađih od 30 godina. Među starijim nezaposlenima ima radnika s dugogodišnjim iskustvom, kao i onih koji su veći dio radnog vijeka proveli bez stalnog zaposlenja.
U njihovoj dobi pronalazak novog posla često je povezan i s pitanjem koliko su poslodavci spremni zaposliti radnike kojima je do mirovine ostalo desetak godina ili manje. Prema rujanskom biltenu, tijekom mjeseca s evidencije je zbog zaposlenja brisano 1275 osoba. Dio osoba prestaje se voditi na evidenciji i iz drugih razloga, pa smanjenje ukupnog broja ne znači nužno da je toliko ljudi zaposleno. Iako se broj nezaposlenih smanjio u odnosu na prošlogodišnji prosjek, na evidenciji su i dalje tisuće ljudi koji posao traže godinama. Među njima su osobe različite dobi i obrazovanja, a za mnoge je sve neizvjesnije hoće li ponovno pronaći zaposlenje.
Ako želite biti svakodnevno informirani, ovaj i druge tekstove čitati u cijelosti, postanite pretplatnik Večernjeg lista BiH. Više informacija upitom na mail bih@vecernji.net
Zapratite nas i na Facebooku i zajedno s nama budite ukorak s aktualnostima, istražujte svijet politike, gospodarstva, socijale, kulture, sporta... i još mnogo toga