Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Oko 700 osoba zaposlit će se u zoni Knešpolje

07. svibnja 2021. u 17:00 0 komentara 1050 prikaza

Danas se obilježava 30. godišnjica zaustavljanja tenkova tzv. JNA u Pologu. Nadnevak 7. svibnja izabran je kao Dan hrvatskih branitelja Grada Širokog Brijega. Bio je to povod za razgovor sa širokobriješkim gradonačelnikom Mirom Kraljevićem.  

Večernji list: Na koji će način Grad Široki Brijeg obilježiti 30. godišnjicu zaustavljanja tenkova tzv. JNA u Pologu?

- Trideseta godišnjica zaustavljanja tenkova agresorske tzv. JNA u Pologu, što se dogodilo 7. svibnja 1991. godine, obilježava se u organizaciji Grada Širokog Brijega u suradnji s udrugama proisteklim iz Domovinskog rata, a pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH. Na spomen-obilježju nazočnima će se obratiti tadašnji predsjednik Skupštine općine Lištica Anđelko Mikulić i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović. Podsjetimo se, ovaj važan datum za hrvatski narod izabran je kao i Dan hrvatskih branitelja Grada Širokog Brijega. Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom na Trgu širokobrijeških žrtava odat ćemo počast svim braniteljima koji su položili živote na oltar domovine. U 12 sati služit će se misa za poginule branitelje i stradalnike Domovinskog rata u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu. Bogati program obilježavanja nastavit ćemo i odavanjem počasti na spomeniku žrtvama ratova u Pologu u 17 sati i 45 minuta, nakon čega će se služiti sveta misa koju će predvoditi mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanske biskupije. Također, održat će se i tradicionalni mini maraton Polog - Široki Brijeg.

Večernji list: Kakva su vaša osobna sjećanja na te dane ponosa i slave?

- I tada sam aktivno sudjelovao u političkom životu u Širokom Brijegu. Bio sam član prve demokratski izabrane Skupštine. Skupština je počela zasjedati baš na taj dan, a onda je javljeno kako su tenkovi krenuli iz Mostara. Skupština je prekinuta, a predsjednik Anđelko Mikulić obratio se narodu ispred zgrade Općine. Poručio je da postupimo po savjesti te smo tako i uradili. Pravac je bio ići zaustaviti tenkovsku kolonu na bilo koji način. I zaustavljena je.

Večernji list: Ugledni povjesničari i politolozi slažu se oko toga kako je spontani otpor golorukih Širokobriježana, kojima su u pomoć pristigli i Hrvati iz drugih susjednih općina, umnogome usmjerio povijesna i politička zbivanja na prostoru bivše države. Kakvo je vaše mišljenje o tome?

- Ne razmišljajući o mogućim posljedicama, nego samo želeći obraniti svoj dom i rodnu grudu, goloruki Širokobriježani i Hrvati iz okolnih mjesta stali su ispred tada četvrte vojne sile u Europi. Može se reći kako je sve počelo u Širokom Brijegu, a povijest rata svi dobro znamo. Uistinu, bio je to hrabar čin. Nitko nije želio rat, nego samo pravo na slobodu i opstojnost hrvatskog naroda. Kako u Hrvatskoj tako i u BiH. Situacija u bivšoj državi već je tada bila napeta, a ovaj odvažan čin podigao je sigurnosnu i političku komunikaciju na najvišu razinu.

Večernji list: Što, po vašem mišljenju, znači taj herojski čin vaših sugrađana?

- Svi su se pitali odakle tolika hrabrost golorukom narodu stati ispred vojne sile. Također, postojao je i strah kako će to završiti. Ali poruke naroda bile su jasne, željeli smo mir. Odlučnost i zajedništvo bili su na najvišoj mogućoj razini.

Večernji list: Kako na zaustavljanje tenkova tzv. JNA u Pologu gledate u kontekstu aktualnih političkih strujanja?

- Kada povučemo paralelu s današnjim vremenima, vidimo kako se još borimo za ta ista prava. Tada smo bili u okovima Jugoslavije, a danas imamo Bosnu i Hercegovinu u kojoj većinski narod želi ugušiti naša prava i slobode. Tri desetljeća nakon toga događaja i dalje se borimo za svoja prava koja nam kao narodu pripadaju.

Večernji list: Kako protječe vaš peti mandat na mjestu širokobriješkog gradonačelnika?

- Nastavili smo raditi kao i do sada. Želimo realizirati već započete projekte, prvenstveno kapitalne. Nastavljamo osluškivati potrebe svih naših građana kako bismo izgradili Široki Brijeg po mjeri svakog čovjeka.
 
Večernji list: Kako se Grad Široki Brijeg nosi s koronakrizom?

- Koronakriza utjecala je na sva područja života. Grad se dobro nosi s novonastalom situacijom. Postoje određeni problemi s punjenjem proračuna, ali čini nam se kako se polako nazire izlazak iz te situacije.

Večernji list: U kojoj ste mjeri zadovoljni (ili možda nezadovoljni) ponašanjem Širokobriježana kad je riječ o pridržavanju (ili nepridržavanju) epidemioloških mjera?

- Širokobriježani su se pridržavali epidemioloških mjera. Odgovornost je na svima nama. Svi smo svjesni situacije i vjerujemo kako će ovo brzo završiti.

Večernji list: Prema postojećim podacima, Široki Brijeg je peta jedinica lokalne samouprave po razvijenosti u FBiH. Imate li podatke o tome koliko se širokobriješko gospodarstvo othrvalo pandemiji i kako stoji u prvom tromjesečju ove godine?

- Gospodarstvo je osjetilo posljedice pandemije, posebice ugostiteljski sektor. Poduzetnici su se uspjeli othrvati, a rezultati su bolji nego što smo očekivali. Prije epidemije koronavirusa imali smo određene pokazatelje koji su upućivali na još veći gospodarski rast. Još čekamo službene pokazatelje za 2020. Vjerujem u pozitivni razvoj našeg gospodarstva. Dokaz tome su i ulaganja u nove poslovne objekte koje nije zaustavila ni pandemija.

Večernji list: Gradsko vijeće usvojilo je niz mjera za oporavak gospodarstva od posljedica pandemije koronavirusa. Kako se to odrazilo na gradski proračun?

- Grad Široki Brijeg je u 2020. godini, u suradnji s Vladom ZHŽ-a, odlučio pomoći gospodarskim subjektima koji su najviše bili pogođeni ovom krizom. Donijeli smo određene mjere koje su bile u skladu s našim mogućnostima. Također, pomogli smo i našim poljoprivrednicima financiranjem proljetne i jesenske sjetve. Gradski proračun dobro je osjetio ovu krizu.

Večernji list: Sve se više govori o potrebi pravičnije raspodjele javnih prihoda. Široki Brijeg jako puno sudjeluje u stvaranju javnih prihoda, a vraća mu se razmjerno jako malo. Što mislite o tome?

- Po tom pitanju već smo prije intervenirali. Došlo je do određenih promjena koje su pojačale prihodovnu stranu proračunu. Međutim, to nije dovoljno. Očekujemo određene izmjene raspodjele javnih prihoda jer naše realne potrebe su mnogo veće od toga. Još kad u obzir uzmemo koliko prihoda stvara širokobriješko gospodarstvo, ta raspodjela je još nepravičnija.

Večernji list: Pred vama je realizacija niza infrastrukturnih projekata, posebno vezanih uz gradski promet i vodoopskrbne projekte te pročistač otpadnih voda.

- Kontinuirano realiziramo velike infrastrukturne projekte. Trenutačno su najaktivniji projekti vodoopskrbe koji se realiziraju u mjesnim zajednicama Ljubotići, Dobrkovići i Knešpolje. Realizacija projekta izgradnje pročistača otpadnih voda jedan je od najvećih projekata u Širokom Brijegu. Njegova vrijednost se procjenjuje na oko šest milijuna KM. Trenutačno radovi teku planiranom dinamikom. Također, dobar dio proračunskih sredstava proteklih godina ulaže se i u obnavljanje i rekonstrukciju lokalnih cesta. Ulaganje u lokalne ceste provodi se u skladu s proračunskim mogućnostima, a na godišnjoj razini to iznosi oko milijun KM.

Večernji list: Na prostoru industrijske zone Knešpolje sve se više gradi. No, sve je veći problem oko prometnog pristupa toj zoni. Dokle se stiglo s projektom rješenja tog prometnog “uskog grla”?

- Zadovoljstvo nam je istaknuti kako će se ulaganjima u gospodarsku zonu Knešpolje u sljedećem razdoblju gospodarska slika Širokog Brijega još više poboljšati. Cilj nam je riješiti infrastrukturne i komunalne potrebe za cijelu zonu. Radimo aktivno na tome. Očekujemo kako će i Ceste FBiH uskoro započeti realizaciju adekvatnog pristupa zoni s magistralne ceste M6.1. Vrijedi istaknuti kako će ta zona ukupno zapošljavati između 600 i 700 osoba.

Večernji list: Što je s industrijskom zonom Trn?

- Kao i za industrijsku zonu Knešpolje, tako i za industrijsku zonu Trn kontinuirano stvaramo uvjete za još veći razvoj ulaganjima u komunalnu infrastrukturu. Gradimo lokalnu cestu, a završili smo vodoopskrbnu infrastrukturu, čime su osigurane dovoljne količine vode za postojeće i buduće gospodarske subjekte. U suradnji s nadležnim Cestama FBiH planiramo izgraditi potpuno novi ulaz u industrijsku zonu iz smjera zapada, čime bi se lokalna cesta adekvatno spojila na magistralnu M6.1.

Večernji list: Kakva je perspektiva projekta Duhanske stanice?

- Manjim projektnim aktivnostima stvoren je veliki broj parkirnih mjesta na prostoru Duhanske stanice, a uklonjen je dio ruševnih objekata. Nastavit ćemo s manjim aktivnostima, uklanjanjem dijelova objekata koji ugrožavaju sigurnost građana. Još je u tijeku izrada detaljnoga plana projekta Duhanske stanice. Aktivno radimo na projektnoj dokumentaciji. Možemo reći kako je ovo velika investicija i bit će potrebno pronaći financijska sredstva sa svih strana.

Večernji list: Kad će se početi s uređenjem dijela grada od hotela Park do Trga žrtava?

- Imamo cilj urediti središte grada. Kada je riječ o uređenju prostora od Trga širokobrijeških žrtava prema hotelu Park, završili smo projektnu dokumentaciju. Taj projekt će se realizirati u fazama. Uskoro krećemo s uređenjem prostora od Trga širokobrijeških žrtava prema “Robnoj kući”.
 
Večernji list: Vidimo da se radi na projektu “Diona”. U planu je i gradnja stambenog objekta na tom prostoru i parkirališta. Ima li najava još takvih pozitivnih projekata?

- Privatni investitor planira izgraditi višestambeni objekt na tom prostoru. Također, i nama je cilj urediti prostor ispred i ispod “Robne kuće”. Već smo spomenuli kako će se uređenje od Trga širokobrijeških žrtava prema hotelu Park odvijati u fazama i po osiguranju sredstava.
 
Večernji list: Stambena izgradnja je u pravoj ekspanziji. Ima li najava novih objekata?

- U kratkom razdoblju izgrađeno je nekoliko zgrada. Izgleda kako na tržištu ima potražnje, stoga je i ponuda u skladu s tim. Također, investitori ne posustaju, a uskoro će u Širokom Brijegu biti izgrađeni novi stambeni prostori. Trenutačno je u gradnji oko 50 stambenih jedinica, a prema najavljenim planovima privatnih investitora, sigurno možemo očekivati još toliko.

Večernji list: Široki je grad kulture i sporta. Kako je stanje u tim oblastima?

- Široki Brijeg se razvio i pokazao kao grad sporta. Mnogobrojni klubovi koji djeluju na području grada već godinama imaju odlične rezultate. Naši sportaši napravili su veliku promociju Širokog Brijega, kako u državi tako i u Europi. Moramo biti ponosni na to. Grad Široki Brijeg uvijek je podržavao sportske klubove. Proračunom za 2021. za sport planiramo izdvojiti 300.000 KM. Epidemija koronavirusa utjecala je na sve sfere života. Nažalost, ona je utjecala i na otkazivanje širokobrijeških festivala i kulturnih događaja u proteklom razdoblju. Imali smo bogat kulturni i festivalski program cijele godine. Vjerujem kako ćemo se ove godine vratiti tome. Grad će uvijek podupirati sve aktivnosti koje su u interesu naše zajednice. Želimo i dalje razvijati Široki Brijeg kao gospodarsko, sportsko i kulturno središte.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.