I dok se na razini poslovne zajednice, ali i na najvišim političkim forumima, vode rasprave o utjecaju koji Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) ima na bosanskohercegovačko gospodarstvo, podaci s terena upućuju na zaključak kako postoji neravnomjeran utjecaj fosilnih goriva u proizvodnji električne energije, pri čemu samo jedno od tri javna poduzeća za proizvodnju struje u potpunosti ispunjava stroge europske norme te dobiva svoju energiju koristeći čiste, obnovljive izvore.
Riječ je o Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg Bosne, čiji su kapaciteti u potpunosti okrenuti obnovljivim izvorima, čime se ispunjavaju smjernice i strategije Europske unije o klimatskoj neutralnosti. Stoga se javljaju inicijative prema kojima bi ovo poduzeće i svi oni koji mogu dokazati razinu emisije morali biti nagrađeni, uz ostalo, i kroz model regionalno diferenciranih zadanih vrijednosti.
Što je CBAM
CBAM je, podsjećamo, mehanizam prilagođavanja granica ugljika koji će postati obvezan za EU uvoznike cementa, željeza, čelika, aluminija, gnojiva, električne energije i vodika izvan EU-a, a koji moraju kupovati CBAM certifikate za pokriće emisija CO2. Odnosno, izvoznici iz BiH će tu pristojbu plaćati prilikom ulaska svojeg proizvoda u EU, i to zbog korištenja energije zasnovane na upotrebi fosilnih goriva.
Gledajući proizvodnju struje na razini Federacije, vidljivo je kako i dalje veliki udio čini energija koja potječe iz termoelektrana. U ukupnoj bruto proizvodnji električne energije hidroelektrane su u ožujku sudjelovale s 52,2 posto, termoelektrane s 40 posto, a vjetroelektrane sa 7,8 posto. Međutim, kao što je već utvrđeno, postoje dijelovi Federacije gdje je sva energija iz obnovljivih izvora, a to je nešto na što i EU treba obratiti pozornost.
Zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za vanjske poslove (AFET) Željana Zovko nedavno je na strukturiranom dijalogu o Radnom programu Komisije razmijenila stavove s povjerenicom za proširenje Martom Kos. Kao izvjestiteljica uime Europskog parlamenta u Investicijskom okviru za zapadni Balkan, Zovko je posebnu pozornost posvetila primjeni Mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) u zemljama kandidatkinjama.
Zovko je upozorila da trenutačni pristup primjene CBAM-a dovodi do paradoksalne situacije u kojoj se kažnjavaju upravo oni operatori koji ispunjavaju klimatske ciljeve. Kao konkretan primjer navela je Elektroprivredu HZ HB iz Mostara, koja, unatoč tome što svoju električnu energiju proizvodi pretežno iz obnovljivih izvora s nultim emisijama, podliježe visokim troškovima zbog primjene zadanih emisijskih vrijednosti temeljenih na nacionalnoj strukturi proizvodnje bogatoj fosilnim gorivima. Takav pristup, istaknula je Zovko, de facto penalizira proizvođače "čiste" energije i potkopava napore za dekarbonizaciju u zemljama koje su usko povezane s energetskim tržištem Europske unije. Od povjerenice Kos zatražila je da pojasni kako Komisija namjerava riješiti ovakve slučajeve te razmatra li mogućnost uvođenja mehanizama koji bi operatorima s pouzdanim sustavima praćenja, izvješćivanja i verifikacije omogućili dokazivanje stvarnog emisijskog intenziteta ili alternativno uvođenje regionalno diferenciranih zadanih vrijednosti.
Zovko je zaključila: "Ako Europska unija ne počne nagrađivati one koji se ponašaju na europski način i provode ciljeve zelene tranzicije, građani Bosne i Hercegovine izgubit će povjerenje u ono što EU radi u Bruxellesu. Politika koja kažnjava uzorne primjere", upozorila je, "šalje pogrešnu poruku o europskim vrijednostima upravo u trenutku kada su one najpotrebnije."
Smanjenje emisije
Podsjećamo, Predsjedništvo Vijeća i predstavnici Europskog parlamenta krajem 2025. godine postigli su privremeni dogovor o izmjeni Europskog zakona o klimi i uveli obvezujući prijelazni klimatski cilj za 2040., odnosno smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za 90% u odnosu na razine iz 1990. Dogovorom se utvrđuju i određena područja fleksibilnosti radi potpore postizanju cilja za 2040. i nekoliko ključnih elemenata koji bi se trebali odražavati u klimatskom okviru za razdoblje nakon 2030. Njima će se usmjeravati budući zakonodavni prijedlozi Komisije kako bi se EU omogućilo da ostvari cilj za 2040. te istodobno pomoglo europskoj industriji i građanima tijekom tranzicije.
Otvori KEKS Pay
Vlada FBiH parlamentarno: 'strani investitori su ključ'. Strani investitor: Babović iz Beograda kroz XYZ. Politika je postala reklama Babovićevog ulaska u Sarajevo. Mi smo pljeskali — pljeskali smo Beogradu, ne sebi.