Inflacija u Bosni i Hercegovini i dalje ostaje jedna od najvažnijih ekonomskih tema, posebno kada se promatra kroz prizmu rasta cijena hrane. Dok se u većini zemalja EU inflacija u posljednjim godinama postupno stabilizira, u BiH ona i dalje ostaje znatno viša, a razlika se najjasnije vidi upravo na osnovnim prehrambenim proizvodima.
Daleko od trendova
Inflacija hrane nastavlja pritiskati europska kućanstva, a očekivanja potrošača za 2026. otkrivaju duboku nervozu, posebno u zemljama gdje hrana zauzima veliki dio kućnih proračuna. Iako se ukupna inflacija postupno smiruje, cijene namirnica i dalje rastu brže od opće razine cijena, što produbljuje osjećaj ekonomske nesigurnosti diljem kontinenta. Prema podacima Eurostata, cijene hrane i bezalkoholnih pića u EU porasle su za 3,3%, dok je ukupna inflacija iznosila 2,5%. U europodručju Europska središnja banka procjenjuje da će se inflacija hrane postupno ublažavati i stabilizirati malo iznad 2% do kraja 2026. Međutim, raspoloženje potrošača govori drugačije. Istraživanje ING Consumer Research pokazuje da 58% ispitanika u šest europskih zemalja očekuje da će cijene hrane u idućih 12 mjeseci rasti brže. U Rumunjskoj taj udio doseže 73%, u Belgiji 66, u Nizozemskoj 64, dok više od polovine Nijemaca također očekuje nova poskupljenja. Prema dostupnim podacima, inflacija u eurozoni tijekom 2025. kretala se oko 2%, što je blizu ciljane razine Europske središnje banke. U isto vrijeme BiH bilježi stopu inflacije koja se kreće oko 4 - 4,5%, što je gotovo dvostruko više od prosjeka EU. Ova razlika nije samo statistička – ona se svakodnevno odražava na kućne proračune građana. Udruge potrošača ističu da je rast cijena hrane u BiH daleko od trendova koji se bilježe u EU, čak i kada globalne cijene počnu padati, jer domaće cijene često odražavaju dodatne učinke rasta energije, režijskih troškova i koncentracije u veleprodaji i maloprodaji. Također, udio troškova za hranu i režije u ukupnoj potrošnji kućanstava u BiH ostaje visok, što dodatno pojačava osjećaj financijskog pritiska među građanima. Najveći problem u BiH predstavlja struktura potrošnje.
Velika razlika
Hrana i osnovne potrepštine čine više od polovine ukupne potrošnje kućanstava, pa svaki rast cijena u toj kategoriji ima snažan utjecaj na životni standard. Podaci pokazuju da su cijene hrane u BiH u pojedinim razdobljima rasle i od 9 do 11 % na godišnjoj razini. U istom razdoblju, u EU rast cijena hrane bio je znatno umjereniji – u prosjeku između 2 i 3% godišnje, uz povremene oscilacije ovisno o državi. Dok u EU dolazi do stabilizacije lanaca opskrbe i pada cijena energenata, u BiH se ti učinci sporije prenose na tržište. U EU inflacija je nakon snažnog skoka 2022. i 2023. počela padati. Ključni čimbenik bio je pad cijena energije, ali i stabilizacija tržišta hrane nakon poremećaja prouzročenih globalnim krizama. Iako su cijene i dalje više nego prije pandemije, tempo rasta se značajno usporio. Zemlje poput Njemačke, Francuske i Španjolske bilježe inflaciju blizu ili ispod 3%, dok su u nekim manjim ekonomijama oscilacije nešto veće. Ipak, u većini EU tržišta hrana više ne predstavlja glavni inflatorni pritisak, što je velika razlika u odnosu na BiH. U BiH rast cijena hrane izravno smanjuje realnu kupovnu moć građana. Iako plaće nominalno rastu, njihov učinak često poništava inflacija, posebno u segmentu prehrane i režijskih troškova. Građani sve češće izdvajaju veći dio prihoda za osnovne namirnice, dok se prostor za uštedu i potrošnju na druge potrebe smanjuje. U EU, iako inflacija također utječe na standard, jače ekonomije i stabilniji rast plaća omogućavaju lakše prilagođavanje poskupljenjima.
Otvori KEKS Pay
Markale ujutro: *Šta će mi Parfois iz SCC-a kad mi Edina sašije košulju po mjeri?* Marella iz XYZ-a u februaru zjapi, u julu prepuna od dijaspore. Babović drži kase u Beogradu, Pink emituje 'Naše svadbe' bez nas — naš kalendar nije naš.