Grčka neće više biti najzaduženija država u Europskoj Uniji do kraja godine, a prema izvorima i podacima iz novog proračunskog plana, Italija bi trebala preuzeti neslavnu titulu. Nekoć smatrana ekonomskom ahilovom petom Europske Unije, Grčka je prema procjenama uspjela smanjiti dug na oko 137% bruto domaćeg proizvoda sa 145% u 2025., rekla su Reutersu dva visoka dužnosnika. Nasuprot tome, talijanski dug trebao bi narasti sa 137,1% BDP-a u 2025. na 138,6% u 2026. prema višegodišnjem proračunskom planu talijanskog Ministarstva financija, objavljenom u četvrtak.
Grčka je smanjenje postigla strategijom za ubrzavanje otplate zajmova za spašavanje, uključujući planiranu prijevremenu otplatu od 7 milijardi eura kasnije ove godine, što odražava desetljeće fiskalnog oporavka nakon krize državnog duga u zemlji. Nova procjena omjera grčkog duga bit će uključena u novi višegodišnji fiskalni plan zemlje koji će biti dostavljen Europskoj komisiji krajem travnja. “Grčka više neće biti najzaduženija zemlja u eurozoni od ove godine”, rekao je jedan od dvojice grčkih dužnosnika.
Podsjetimo, nakon globalne financijske krize 2008., Grčka je ušla u ozbiljnu krizu državnog duga, postavši prva razvijena nacija kojoj su bili potrebni veliki međunarodni paketi spašavanja kako bi izbjegla bankrot. Između 2010. i 2015. Grčka je od EU-a, ECB-a i MMF-a primila tri paketa financijske pomoći u ukupnom iznosu od otprilike 280 milijardi eura. Zbog toga je morala proživjeti godine bolnih mjera štednje, uključujući duboke rezove u mirovinama, plaćama i javnim službama, što je izazvalo dugu recesiju i visoku nezaposlenost.
Grčka je od 2020. uspjela imati najveći pad udjela duga u BDP-u u Europi. Takav nagli preokret podupiru pozitivne stope gospodarskog rasta koje nadmašuju prosjek Europske unije, značajan oporavak ulaganja, povijesno visok izvoz i strm pad nezaposlenosti na razine neviđene u više od desetljeća. Javni dug smanjen je za gotovo 55 postotnih bodova BDP-a, što je jedan od najstrmijih padova koje je Europa ikada vidjela. “Očistili smo bankovne bilance i suzbili neisplaćene zajmove. Ova velika prekretnica omogućila je da kreditori ponovno dobiju svoju bitnu ulogu u financiranju pravog gospodarstva”, rekao je grčki potpredsjednik i bivši ministar financija Konstantinos Hatzidakis na X-u.
S druge strane Jonskog mora, podaci Eurostata pokazuju da je talijanski deficit prošle godine iznosio 3,1 posto, 0,1 postotni bod iznad praga EU-a, ostavljajući vladu u takozvanoj proceduri prekomjernog deficita (EDP) koju Brisel postavlja zemljama prijestupnicima dok dovoljno ne obuzdaju svoju potrošnju. “Dakle, sudac je odlučio o penalu”, rekao je novinarima talijanski ministar financija Giancarlo Giorgetti u Rimu, potvrđujući nalaze Eurostata. “Možete se slagati ili ne, ali ovo su pravila igre.”
Ekonomske posljedice rata na Bliskom istoku otežat će Italiji izlazak iz procedure prekomjernog deficita. Rast cijena nafte prisilio je Italiju da smanji svoje procjene rasta, a zemlja je krenula s povećanjem potrošnje u pokušaju da ublaži pritisak na kućanstva od visokih računa za energiju. Razočaravajući podaci dolaze nakon velikog poraza Meloni na referendumu o pravosuđu prošlog mjeseca, a Meloni sada želi osloboditi Italiju od ekonomske procedure uoči bitne izborne godine.
Za usporedbu, hrvatski dug iznosio je između 56,3% i 57,6% BDP-a u 2025., što je značajan pad u odnosu na vrhunac od oko 80% u prijašnjim godinama. U Sloveniji dug iznosi oko 66% BDP-a, u Srbiji oko 46% BDP-a, u Mađarskoj 75% BDP-a, u Njemačkoj 64% BDP-a, a europska država s najnižim dugom u odnosu na BDP je Švicarska s 15%. Iako se čini da Grčka i Italija imaju astronomsko velike dugove, postoji 6 država na svijetu s većim udjelom duga u odnosu na BDP. To su Eritreja, Libanon, Venecuela, Singapur, i daleko na vrhu Japan sa 237%, te Sudan s čak 272%. Dug SAD-a također je poprilično visok s oko 124%, što u prijevodu iznosi preko 39 trilijuna dolara.
Otvori KEKS Pay
