Europski put Bosne i Hercegovine mjesecima zapinje na zakonima bez kojih nema ozbiljnijeg iskoraka prema Bruxellesu. U središtu prijepora su preostali prioritetni reformski zakoni, prije svega zakon o VSTV-u i izmjene zakona o Sudu BiH, ali i način na koji se u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH oblikuje dnevni red. Dok jedni tvrde da je riječ o političkim blokadama, drugi upozoravaju da se sjednice mjesecima opterećuju točkama za koje se unaprijed zna da neće imati kvorum, umjesto da se najprije odlučuje o europskim zakonima oko kojih bi se mogla okupiti većina. Prijepori se, međutim, ne iscrpljuju samo na pravosudnim zakonima. Otvorena su i pitanja izborne reforme, provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava, odnosa tih presuda prema odlukama Ustavnog suda BiH, legitimnog predstavljanja, funkcioniranja Doma naroda, kao i pitanje južne plinske interkonekcije i državne imovine. Sve su to teme koje pokazuju koliko se tehnički reformski proces u BiH brzo pretvara u politički sukob triju strana, s različitim pogledima na uređenje države, raspodjelu nadležnosti i europske prioritete. O tim prijeporima, razgovorima s dužnosnicima Europske komisije i Vijeća Europe, stanju u Domu naroda, pravosudnim reformama, izbornom zakonodavstvu i projektima koji bi mogli otvoriti prostor za širi politički dogovor razgovarali smo s ministrom pravde BiH Davorom Bunozom. Iako se u ovom mandatu nametnuo kao definitivno jedan od najaktivnijih i najboljih ministara u Vijeću ministara BiH, ni Bunoza nije uspio srušiti zastoj nastao zbog dubokih prijepora prije svega Banja Luke i Sarajeva.

S obzirom na oprečna mišljenja, možete li nam reći koliko je BiH daleko ili blizu od nastavka europskog puta?

Ako uzmemo u obzir da se dva preostala prioritetna zakona, Zakon o VSTV-u i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH nalaze na dnevnom redu Doma naroda PS BiH a koji zakoni su predloženi od strane članova kolegija Doma naroda, koji zakoni su identični prijedlogu Ministarstva pravde BiH, samim tim vjerujem da postoji većina u Parlamentu koja bi podržala ova dva zakona.
Prosto je neshvatljivo, ako se sve stranke koje participiraju u Domu narodu zalažu za europske integracije, zbog čega se uporno kao prve točke dnevnog reda stavljaju točke za koje se unaprijed zna da će prouzrokovati nedostatak kvoruma za održavanje sjednice, umjesto da se kao prve točke stave prioritetni zakoni koje sam naveo.
Dakle, trenutačno na putu ka europskim integracijama stoji agenda dnevnog reda gdje oni koji inzistiraju na točkama za koje unaprijed znamo da nema kvorum već mjesecima zapravo svjesno blokiraju europski put BiH.

Predrag Kojović je uputio u zakonsku proceduru također Zakone o VSTV-u i Sudu BiH. Kako pojašnjavate paralelne zakone koji se upućuju u zakonsku proceduru?

Uvijek je najbolje rješenje ako prijedlozi zakonskih rješenja dolaze iz Ministarstava čiji je to djelokrug rada. Svakako da je potrebno analizirati i ova zakonska rješenja, koja uglavnom su skoro identična prijedlozima Ministarstva pravde BiH, stoga mi je i nejasno zbog čega se ne pokušava amandmanskim putem poboljšavati nešto što je već u zakonodavnoj proceduri. U Parlamentarnoj skupštini BiH ne rijetko proizlazi da neke političke stranke ne znaju jesu li vlast ili oporba.

Nedavno ste u Bruxellesu imali sastanak s visokim dužnosnicima Europske komisije, gosp. Koopmanom, ali ste se i u Sarajevu sastali s glavnim tajnikom Vijeća Europe gosp. Bersetom. Kakav je njihov stav o situaciji u Bosni i Hercegovini?

Primijetio sam njihovo nezadovoljstvo zbog neusvajanja dvaju preostalih prioritetnih zakona i neprovođenja izborne reforme. Međutim, mišljenja sam, što sam im i pojasnio, da imaju pogrešne informacije o "blokadama" u Domu naroda PS BiH. Na sastanku sam pojasnio da situacija u Domu naroda nije "crno-bijela", kako im je predstavljeno. Mislim da je i njima jasno da je rješenje vrlo jednostavno: potrebno je inzistirati na prioritetnom usvajanju tzv. europskih zakona, a ne zloupotrebom dnevnog reda blokirati europski put BiH.

Kompletan intervju čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH u ponedjeljak, 4. svibnja 2026.

Uvodi se nova naknada: Od 1. srpnja ćemo uslugu koja je do sada bila besplatna plaćati 3 eura