Glazba bržeg ritma odzvanja gotovo praznim hodnicima trgovačkog centra u moskovskom predgrađu, gdje zatvoreni lokali i slaba posjećenost jasno upućuju na usporavanje gospodarstva. Trgovački centar Goodzone, otvoren 2014. uz velika očekivanja, danas djeluje napušteno. Nekada prometno kino s osam dvorana ne radi, svjetla su ugašena, a tek rijetke trgovine još primaju malobrojne kupce. Iako formalno posluje svaki dan, dojam je da objekt postupno gubi život.

Nakon početnog šoka zbog invazije na Ukrajinu, odlaska zapadnih kompanija i sankcija, rusko gospodarstvo izdržalo je udar zahvaljujući vojnoj potrošnji i izvozu energenata prema Aziji. No najnoviji podaci pokazuju zamor – BDP je početkom 2026. pao za 1,8 posto. Na to je upozorio i predsjednik Vladimir Putin, rekavši: „Statistika pokazuje da se gospodarski rast, nažalost, usporava već dva uzastopna mjeseca”, rekao je Putin, zahtijevajući od dužnosnika objašnjenje „zašto putanja makroekonomskih pokazatelja trenutačno zaostaje za očekivanjima”. Kritike su stigle i iz redova Genadij Zjuganov, koji je upozorio na moguće ozbiljne posljedice: „Više smo vas puta upozoravali: ovakav smjer neizbježno vodi slomu gospodarstva”.

Iako nema znakova šire društvene nestabilnosti, pojedini trgovački centri poput Aviaparka i dalje posluju solidno. No zaposlenici Goodzonea govore o sve slabijem prometu. Jedan od njih, blagajnik Ivan, pokazuje stanje na kasi: „Pa, što vam ovo govori o stanju u zemlji”, rekao je Ivan pokazujući na ekran svoje blagajne, piše CNN. Toga dana imao je tek 13 kupnji. „Goodzone izgleda poluapokaliptično”, kaže. „Toliko je velik da se čovjek može izgubiti i umoriti hodajući njime. Očito je građen za golem protok ljudi, ali ja to nisam vidio.” Velik broj lokala ostao je prazan nakon odlaska stranih brendova, a najamnine su drastično snižene. Unatoč najavama obnove, konkretni pomaci nisu vidljivi.

Zaposlenice jedne trgovine suvenirima potvrđuju pad prometa: „U biti, ovaj prostor koristimo kao skladište”, rekla je jedna. Dodaje kako je oporavak nakon pandemije prekinut ratom: „Nakon 2022. kupovna moć je pala”, kaže. „Više ne vjerujemo da će biti bolje. Samo se nadamo da neće biti gore.”

🇺🇦 In the Kyiv shopping center "Dream Town", robots are playing hockey with a trash can🤖🍵🤖#СЛАВАУКРАЇНІ#SlavaUkraïni pic.twitter.com/cyvMNZvqor

— Kakka🎖️ (@kakkamax) April 22, 2026

❌ The Shopping mall GoodZone in Moscow.
So many stores closed．pic.twitter.com/YLsA9fBhzd

— Kakka🎖️ (@kakkamax) April 23, 2026

Druga kolegica nadovezuje se: „To je jedino što želimo, jer cijene svugdje svakodnevno rastu, a plaće ne prate taj rast.” Ističu i porezni pritisak: „Vlasnik doslovno trči unaokolo jer su porezi ove godine porasli, a sada ima problem prikupiti novac za njihovu uplatu. Poduzetnicima je trenutačno iznimno teško”. Država je, naime, povećala poreze kako bi nadomjestila pad prihoda. Ekonomist Ruben Enikolopov objašnjava: „To neko vrijeme funkcionira, ali ne može trajati vječno. Državna potrošnja potaknula je gospodarstvo, no ciklus rasta sada je završen. Rezerve su smanjene i potrebno je pronaći nove izvore prihoda – otuda povećanje poreza”. Ministar gospodarstva Maksim Rešetnikov priznao je dodatne izazove: „sada vidimo da su one u velikoj mjeri iscrpljene te je makroekonomska situacija znatno složenija”.

Probleme dodatno otežavaju prekidi interneta u većim gradovima. Oksana iz Sankt-Peterburga opisuje situaciju: „Voditeljica sam prodaje i moram se sastajati s klijentima, ali ponekad zbog nestanka interneta moram raditi od kuće kako bih imala pristup Wi-Fi mreži”, kaže Oksana, koristeći pseudonim. „Cijeli svijet naručuje online, a ima dana kada kupci tehnički uopće ne mogu naručiti niti kupovati.” Unatoč svemu, najbogatiji sloj društva dodatno se obogatio. Analitičarka Aleksandra Prokopenko ističe: „Nije tajna: rat je povećao nejednakosti u ruskom društvu. Bogati postaju bogatiji, a siromašni siromašniji”.

Najveći teret osjećaju građani s niskim primanjima. Ljubov Sergejevna iz Golitsina kaže: „Zajedno nekako izlazimo na kraj. Da sam sama, samo stan košta 8200 rubalja… Teže je kad si sam”, kaže. Dodaje: „Pesimistična sam u pogledu cijena”, Ipak, unatoč ekonomskim teškoćama, ne dovodi u pitanje politiku države: „Izdržat ćemo za viši cilj. Drugog izbora nemamo”, zaključuje.

Uvodi se nova naknada: Od 1. srpnja ćemo uslugu koja je do sada bila besplatna plaćati 3 eura