Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH lani su stigle 203 prijave na neželjene reakcije na lijekove, što je najviše u proteklih pet godina, a najčešći prigovori odnosili su se na citostatike. Obveza pacijenata je neželjena djelovanja lijekova prijaviti svom liječniku, a on dalje nadležnim institucijama koje su zadužene za promet lijekova. Iz Agencije ističu da su, osim liječnika, neželjene reakcije na lijekove lani prijavili i ljekarnici, kao i nositelji dozvola za stavljanje lijekova u promet. Od ukupnog broja pritužbi, 63 su stigle iz Republike Srpske. Najviše pacijenata koji su iskusili neželjene reakcije na lijekove bilo je ženskoga spola, a među onima koji su zatražili pomoć liječnika zbog osipa, gušenja i drugih neželjenih reakcija bilo je i djece.
- Od ukupnog broja prijavljenih neželjenih reakcija na lijekove, 15 ih je dovelo pacijenta u životnu ugroženost. Najčešća reakcija bila je koprivnjača, odnosno alergijska reakcija na koži, a česte su bile i mučnine te pad krvnog tlaka, osip, povraćanje i slabost - navedeno je u izvješću Agencije o neželjenim reakcijama na lijekove i medicinska sredstva u BiH za prošlu godinu. U izvješću je istaknuto kako su neželjene reakcije najčešće izazivali lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti, zatim raznih infekcija, lijekovi za srce i kardiovaskularni sustav, dok je najmanje neželjenih reakcija bilo izazvano lijekovima koji djeluju na koštano-mišićni sustav i organe za disanje. Nacionalna koordinatorica za maligna oboljenja u RS-u Zdenka Gojković kaže kako su neželjene reakcije pri korištenju citostatika i drugih lijekova za liječenje malignih oboljenja jako česte. - Pad leukocita i anemija najčešće su neželjene reakcija na citostatike, dok se prilikom liječenja biološkom terapijom češće pojavljuju kožne promjene - kazala je Gojković.
