U noći s 25. na 26. kolovoza 1992. godine, sarajevska Gradska vijećnica, tadašnji dom Nacionalne i sveučilišne knjižnice Bosne i Hercegovine, granatirana je i zapaljena, nepovratno uništivši oko dva milijuna knjiga, časopisa, članaka, rukopisa i druge knjižnične građe. Danas se obilježava 34. godišnjica jednog od najtežih napada na kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine.
Tijekom opsade Sarajeva, Gradska vijećnica pogođena je topničkim granatama s položaja Vojske Republike Srpske oko grada. Požar koji je zahvatio zgradu gotovo je potpuno uništio njezinu unutrašnjost i većinu knjižničnog fonda. UNESCO navodi da je Nacionalna i sveučilišna knjižnica Bosne i Hercegovine te noći namjerno uništena granatiranjem s položaja na brdima oko Sarajeva.
Prema podacima sarajevske Gradske vijećnice, uništeno je oko 80 posto knjižničnog fonda, otprilike dva milijuna knjiga, članaka i časopisa. Nestali su i brojni rijetki rukopisi, stare knjige, periodika, arhivska građa i dokumenti koji su svjedočili o stoljetnoj povijesti i kulturnoj raznolikosti Bosne i Hercegovine.
U požaru je uništen i katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice Bosne i Hercegovine, kao i veliki dio periodike koja je prikupljana od otvaranja prve tiskare u Sarajevu u 19. stoljeću.
Među izgubljenom građom bili su rukopisi i djela napisana na različitim jezicima i pismima, što je predstavljalo jedinstveno svjedočanstvo o multikulturalnom, multietničkom i multikonfesionalnom karakteru Bosne i Hercegovine.
Dok je zgrada gorjela, zaposlenici Knjižnice, vatrogasci i građani Sarajeva pokušavali su spasiti knjige i drugu građu iz plamena, stavljajući vlastite živote u opasnost. Dio građe je tako sačuvan, a njihovi napori pomogli su i vanjskoj konstrukciji Gradske vijećnice da preživi požar, što je kasnije omogućilo njezinu obnovu.
Gradska vijećnica, jedan od najprepoznatljivijih simbola Sarajeva, otvorena je 20. travnja 1896. godine i izvorno je služila kao sjedište gradske uprave. Izgrađena je u pseudomaurskom stilu, a na njezinom projektiranju i izgradnji radili su arhitekti Karlo Paržik, Alexander Wittek i Ćiril Iveković.
Nakon Drugog svjetskog rata, namjena joj je promijenjena, a 1951. godine u Gradskoj vijećnici se nalazi Nacionalna i sveučilišna knjižnica Bosne i Hercegovine. Sljedeća četiri desetljeća zgrada je bila jedno od najvažnijih središta znanstvenog, obrazovnog i kulturnog života u zemlji.
Granatiranje u kolovozu 1992. ostavilo je Gradsku vijećnicu u ruševinama. Drvene konstrukcije mezanina su uništene, čelična kupola iznad središnje dvorane teško je oštećena, kamena stubišta i ukrasne ograde su nestale, dok su zidovi i brojni arhitektonski elementi pretrpjeli veliku štetu.
Obnova Gradske vijećnice započela je 1996. godine i trajala je gotovo dva desetljeća. Rekonstrukcija je provedena prema izvornoj dokumentaciji, a obnovljena zgrada službeno je otvorena 9. svibnja 2014. godine, na Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom.
Danas Gradska vijećnica ponovno predstavlja jedno od najznačajnijih obilježja Sarajeva. U njoj se održavaju sjednice Gradskog vijeća, državne i gradske ceremonije, izložbe, koncerti i drugi kulturni događaji, a dio prostora posvećen je stalnim i privremenim muzejskim instalacijama.
Iako je zgrada obnovljena, knjižnično blago izgubljeno u noći s 25. na 26. kolovoza 1992. nije se moglo pronaći.
Fotografije Gradske vijećnice u plamenu i građana koji pokušavaju spasiti knjige iz nje ostaju jedno od najimpresivnijih svjedočanstava o uništavanju kulturne baštine tijekom opsade Sarajeva, a nakon obnove, Gradska vijećnica postala je simbol opstanka i obnove grada.
Otvori KEKS Pay
