Njemačka u posebnom fondu za modernizaciju infrastrukture raspolaže s golemih pola bilijuna eura, no nedostatak kvalificirane radne snage otežava da se taj novac uopće potroši.
Jer, sam novac nije dovoljan, navodi se u studiji Instituta njemačkog gospodarstva (IW) iz Kölna objavljenoj u ponedjeljak (19. listopada), piše DW.
Najviše nedostaje radnika tehničkih struka
„Uspjeh projekata u velikoj mjeri ovisi i o tome postoji li dovoljno kvalificiranih stručnjaka koji će ih planirati, graditi i njima upravljati”, stoji u izvješću.
Upravo tu postoje neizvjesnosti, osobito kada je riječ o zanimanjima u područjima infrastrukture, energetske tranzicije i digitalizacije.
„Ako se zanimanja koja se preklapaju računaju samo jednom, od srpnja 2025. do lipnja 2026. za provedbu investicijskog programa u prosjeku je nedostajalo 148.047 stručnih radnika. Na ove tri skupine zanimanja otpada 44 posto ukupnog manjka kvalificirane radne snage.”
Prema istraživačima iz Kölna, najveći nedostatak se bilježi u tehničkim zanimanjima. „To uključuje elektroinstalacije u građevinarstvu, sanitarnu tehniku, grijanje i klimatizaciju, elektrotehniku industrijskih postrojenja te strojarsku tehniku i održavanje postrojenja.”
Najviše nedostaje radnika sa završenim strukovnim obrazovanjem, navode autori studije. Očekuju da će silne milijarde eura koje traže radnu snagu dodatno produbiti manjak kadrova, dok se potrebni radnici neće jednostavno pojaviti sami od sebe, osim ako država ne poduzme mjere i na tom području.
Nedostatak stručnih radnika ostaje velik problem
Vlada je nedavno, kao i vodeći ekonomisti te Međunarodni monetarni fond, znatno povećala prognoze rasta njemačkog gospodarstva. Razlog tome je jačanje izvoza, ali prije svega velika državna ulaganja u infrastrukturu i obranuu vrijednosti od bilijun eura tijekom sljedećih godina.
Očekuje se da će BDP ove godine porasti za 1,3 posto, a 2027. za 1,1 posto. Godine 2028. rast bi trebao usporiti na 0,6 posto.
Manjak radne snage posljedica je starenja stanovništva i nedostatka mladih naraštaja, što se tek djelomično može nadoknaditi useljavanjem. IW smatra da je to jedan od najvećih strukturnih problema Njemačke.
„Nepopunjena radna mjesta kratkoročno znače propušteno stvaranje dodane vrijednosti, a dugoročno i slabiji inovacijski potencijal te sporiji gospodarski rast”, navodi se u analizi.
Tijekom prošle godine u svim zanimanjima ostalo je nepopunjeno 54.000 mjesta za strukovno obrazovanje, dok gotovo 40.000 kandidata nije uspjelo pronaći mjesto za osposobljavanje u željenom zanimanju.
Privatni sektor zaostaje s ulaganjima
„Ispravno je da država nadoknađuje zaostatke u ulaganjima”, kaže Michael Grömling, direktor odjela za konjunkturna istraživanja pri IW-u. „Međutim, javna potrošnja ne može zamijeniti privatne investicije koje su potrebne za održiv rast.”
Prema njegovoj ocjeni, dobar je smjer to što Vlada investicijskim samitom, koji je započeo u ponedjeljak, želi privući privatni kapital u Njemačku. Naime, prema drugoj studiji IW-a, spremnost privatnog sektora na ulaganja posljednjih je godina bila slaba.
Prema toj studiji, njemačkom su gospodarstvu od početka 2020. godine, zbog pandemije koronavirusa, rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku, izostale investicije u vrijednosti većoj od nekoliko stotina milijardi eura.
Poduzeća su uložila oko 470 milijardi eura manje nego što bi se moglo očekivati na temelju dugoročnog trenda. Država je, nasuprot tomu, investirala oko 50 milijardi eura više, piše DW.
Kada se to zbroji, procijenjeni manjak ulaganja iznosi oko 420 milijardi eura. Privatne investicije u drugom tromjesečju ove godine i dalje su bile više od deset posto ispod godišnjeg prosjeka iz 2019. godine. Javne investicije, s druge strane, bile su oko 20 posto više nego tada.
Otvori KEKS Pay
