Federalni zavod za programiranje razvoja u svojoj publikaciji koja tretira ekonomske trendove za prvo tromjesečje ove godine donio je i podatke o kreditnoj zaduženosti, kako onoj ukupnoj tako i u smislu iznosa kredita građana, a dinamika rasta svakako se uklapa u već više puta potvrđenu tezu kako je posezanje za kreditima, a osobito onim nenamjenskim, jedan od glavnih načina suočavanja stanovništva s brojnim financijskim izazovima. S obzirom na to da se približavamo rujnu, prvom mjesecu klimatološke jeseni, rastu i potrebe za novim zaduživanjem velikog broja obitelji koje moraju pronaći što bezbolniji način za ispunjenje brojnih obveza, od opremanja djece u školu pa do nabave ogrjeva za zimu. Inače, ukupni odobreni krediti u Federaciji BiH zaključno s 31. ožujka 2025. godine iznose 19,7 mlrd. KM, što predstavlja povećanje za 572 milijuna KM u odnosu na kraj 2024. godine. Krediti stanovništvu iznose 9,8 milijardi KM, a pravnim osobama 9,9 mlrd. KM, što predstavlja povećanje za 239,5 milijuna KM i 332,5 milijuna KM u odnosu na kraj 2024. godine respektivno. Promatrajući prethodne tri godine, bilježi se blagi rast iznosa ukupnih kredita, uz konstantan odnos kredita danih stanovništvu i pravnim osobama.
Namjene
Kada govorimo o Bosni i Hercegovini u cjelini, Večernji list je iz Centralne banke BiH dobio podatke prema kojima su ukupni krediti stanovništvu na kraju lipnja iznosili 13 milijardi i 666,7 milijuna maraka, a od te brojke najveći iznos, i to 9 milijardi i 826,5 milijuna maraka, ide na nenamjenske potrošačke kredite. Druga kategorija kreditnog zaduženja po visini iznosa su krediti za izgradnju ili kupnju novih stambenih jedinica (2 milijarde i 109,1 milijun maraka), a slijede krediti za kupnju postojećih stambenih jedinica s iznosom od milijardu i 217,1 milijun maraka.
Kada govorimo o kartičnom poslovanju, ovdje je moguće uočiti stanovite fluktuacije iznosa koji je svoj maksimum imao u prosincu 2018. godine (311,8 milijuna maraka), dok su na kraju lipnja građani BiH po ovoj osnovi bili zaduženi 278,6 milijuna maraka. Dio analitike bavi se i kreditima za poduzetništvo, koji su na kraju lipnja iznosili 204,5 milijuna maraka, a pregledom situacije u prethodnim godinama nije moguće utvrditi pravilnost koja bi govorila o kontinuiranom rastu ili padu u dugogodišnjem razdoblju. Ipak, čini se kako je kraj 2015. godine imao najveći iznos, i to 233,2 milijuna maraka. Konačno, preostale dvije kategorije kredita stanovništva čine krediti za popravak postojećih stambenih jedinica, koji su na kraju lipnja iznosili 20,5 milijuna maraka, dok je za kupnju automobila kreditno zaduženje stanovnika na kraju spomenutog mjeseca iznosilo 10,3 milijuna maraka.
Kontinuiran rast potrošačkih kredita svakako valja dovesti u vezu sa sve većim troškovima života u BiH, koje pak ne prati istovjetna dinamika rasta osobnih primanja, a ono što zabrinjava je činjenica da smo očito u vremenu u kojemu inflacija ponovno raste. Centralna banka Bosne i Hercegovine procijenila je godišnju temeljnu inflaciju za prvih šest mjeseci 2025. godine na 4,24%, dok je godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u sektoru usluga procijenjen na 4,72%. U lipnju su inflatorni pritisci ojačali u prosječnim potrošačkim cijenama u uslužnom sektoru i ostalim cjenovnim odjeljcima koji ulaze u izračun temeljne inflacije. Inflacijski udar, očito je, i dalje je izražen, a osobito kada govorimo o potrošačkim cijenama, odnosno u najvećoj mjeri prehrani, koja, podsjećamo, čini najveći dio mjesečne potrošačke košarice. Stoga se na kreditno zaduženje za saniranje brojnih tekućih, ali i nepredviđenih financijskih obveza gleda kao na jedino rješenje. Dovoljno je samo uputiti na posljednji podatak prema kojemu je sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za lipanj 2025. godine iznosila 3180,40 KM, dok je prosječna plaća za travanj iznosila 1545 KM (posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku).
Udio prehrane
Surovost bosanskohercegovačke ekonomske stvarnosti neumoljivo oslikava i statistički pokazatelj kako je pokrivenost potrošačke košarice prosječnom plaćom tek 48,58%, a onom minimalnom 31,44%, pri čemu je i tek površnom usporedbom jasno uočljiv rast udjela koji prehrana čini u košarici, koja je lipnju dosegnula ogromnih 45,32 posto, a što dovodi do situacije u kojoj prosječnoj obitelji u BiH jednostavno ne preostaje dovoljno sredstava za financijsko saniranje svih preostalih obveza, a kamoli onih koje se odnose na moguća ulaganja. Jesen će svakako donijeti značajniji porast obveza, baš kao što smo i utvrdili na početku teksta, a to će značiti samo jedno - rast nenamjenskih potrošačkih kredita ići će već utvrđenom, a možda i ubrzanijom dinamikom. Za to vrijeme pitanje ekonomskih reformi koje bi morale uključivati poboljšanje poslovnog ambijenta u značajnoj je mjeri zasjenjeno političkom krizom, polarizacijom odnosa i medijskim prepucavanjima koji u svijet šalju poruku koju će investitori shvatiti na, za nas, najgori mogući način.
Otvori KEKS Pay
