Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Na svakog nezaposlenog u BiH dolaze dva hektara neobrađenoga zemljišta

09. rujna 2016. u 10:00 0 komentara 121 prikaza
zemljiste

Dok svake godine Bosna i Hercegovina uvozi povrće i žitarice, čija se vrijednost mjeri stotinama milijuna maraka, prema stručnim procjenama, neobrađeno je više od milijun hektara poljoprivrednoga zemljišta.

Odlazak u gradove

Dok pola milijuna nezaposlenih svakodnevno čita oglase tražeći bilo kakvo slobodno radno mjesto, poražavajući podatak je da na svakog nezaposlenog u BiH dolaze čak dva hektara neobrađenog zemljišta.

Podatak da je u BiH čak milijun hektara zemljišta neobrađen dovoljno govori o tome kojim putem ide poljoprivreda. Proporcionalno smanjenju oranica smanjuje se i broj ratara koji mahom napuštaju sela. Odlaze u gradove po cijenu da rade “na crno”, za minimalac ili osrednju plaću jer im je ona, ipak, sigurnija nego se nastaviti baviti poljoprivredom.

U odnosu na ukupnu površinu poljoprivrednog zemljišta u Bosni i Hercegovini, površina obradivoga zemljišta se smanjuje, dok je površina neiskorištenog i neobrađenog zemljišta povećana i doseže između 45 i 49 posto u odnosu na ukupnu površinu obradivoga zemljišta.

U BiH se navodnjava samo jedan posto obradivog zemljišta, što je beznačajno u usporedbi s većinom zemalja EU, dok je proizvodnja žitarica, povrća, industrijskog i krmnog bilja prilično smanjena u odnosu na prijeratno razdoblje.

S obzirom na to da poljoprivredu BiH odlikuju mala i podijeljena imanja, loša tehnička oprema na imanjima, slabo korištenje agrarnih inputa, procjenjuje se da trenutačni utjecaji ovog sektora na okoliš nisu veliki u usporedbi s nekim drugim sektorima.

Skupa obrada

Poljoprivrednici od svojih njiva ruke dižu ponajviše zbog skupe obrade zemlje te nemogućnosti da, zbog jeftinih roba iz uvoza i nepostojanja zaštitne domaće politike, prodaju ono što su uzgojili.

Svjesni su kako je zemlja resurs koji bi, u slučaju veće iskorištenosti, mogao i trebao biti mehanizam za zaustavljanje nekontroliranog uvoza hrane, ali su izgubili vjeru da će se to bar u skorijoj budućnosti dogoditi.
Samo u jednoj godini, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, uvezeno je žitarica za 210,1 mil., a prošle godine za 244 milijuna KM.

Lani je poljoprivrednih kultura izvezeno za samo 34,4 milijuna KM, čak sedam puta manje spram vrijednosti uvoza.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže za EuroBlic kako se može očekivati i poraznija statistika, s obzirom na to što je u RS i BiH sve manje proizvođača hrane.
Posebice zabrinjava što je u RS-u svake godine sve manje obrađenih njiva, a to potvrđuje podatak kako je u desetljeću nestalo gotovo 20.000 hektara njiva i vrtova. Analiza Zavoda za statistiku RS-a pokazuje kako su, naime, takve površine 2006. godine pokrivale 596.000, a lani 577.000 hektara.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.