Brojevi policije, vatrogasaca ili hitne pomoći su oni za koje se nadamo da ih nikada nećemo morati pozvati. Ipak, postoje oni koji to čine iz čiste zabave i tako ometaju rad hitnih službi. Mostarski vatrogasci dnevno prime na desetke poziva s različitim pričama, zahtjevima, komentarima, ali i lažnim dojavama.
Poziv sa skrivenog broja
- Lažne dojave primimo povremeno, možemo reći kako je prosjek jednom do dva puta mjesečno, kazao nam je Petar Jurić iz Profesionalne vatrogasne postrojbe Mostar. Ono što je iznimno opasno i događa se jednom do dva puta godišnje su učestali pozivi sa skrivenog broja na vatrogasni broj 123. Nakon što se operativni dežurni javi, slušalica se odmah spusti ili se daju nesuvisle dojave. Takvi pozivi znaju trajati satima i tako je vatrogasni broj 123 blokiran te se ne može dobiti u slučaju stvarne potrebe. Tada zajedno s mobilnim operaterima i policijom reagiramo u cilju blokiranja broja i pronalaska počinitelja, kazao je Jurić iz PVP Mostar. Dodao je i kako su u prošloj godini zabilježili 10 takvih dojava. Bila dojava lažna ili stvarna, vatrogasci moraju svaki put izaći na teren. - Obvezno izlazimo na svaku intervenciju prema primljenoj dojavi. Ako je dojava lažna, gubimo vrijeme, stvaramo nepotrebne troškove, a što je najgore, upravo tada može nekome stvarno zatrebati naša pomoć. Jasno je da lažne dojave nanose veliku štetu kako PVP tako i građanima kojima je pomoć potrebna, kaže nam u razgovoru Jurić.
Osim Mostara, i u drugim bh. gradovima nisu strane lažne dojave vatrogascima. Jedan od primjera lažne dojave je onaj koji se nedavno dogodio u Sarajevu. Dva vatrogasna vozila i jedno hitne pomoći pod rotacijama su prošli središtem grada prema sarajevskom naselju Mihrivode. Iz Profesionalne vatrogasne brigade Sarajevske županije kazali su da im je dojavljeno kako u tom naselju gori kuća, dok su po samom dolasku shvatili da je riječ o lažnoj dojavi. - Kad smo stigli, vidjeli smo da je riječ o lažnoj dojavi. Dva vozila smo poslali, 10 ljudi. Sve to u vrijeme kad su požari jako učestali. Netko je koristio Ultra broj, a operater nije mogao identificirati čiji je. To nam se sve češće događa, a protiv toga se nemoguće boriti”, kazali su za Klix iz dispečerskog centra. Zapovjednik u Profesionalnoj vatrogasnoj brigadi SŽ-a Dževad Gibanica kazao je za Klix.ba da bi o lažnim dojavama mogao pričati satima, upozoravajući da takve dojave mogu koštati nečijeg života. Dodaje da se također često događaju situacije da kad netko “centralu” pozove iz Istočnog Sarajeva, dobije Profesionalnu vatrogasnu brigadu SŽ-a ili obratno jer ih “centrala” ne prespoji kako treba.
Pogrešna procjena
Osim zlonamjernih lažnih dojava, zna biti i onih koje to nisu.
- Često se ljudima koji dojave učini da su uočili dim ili neku opasnost i njihova dojava nije zlonamjerna, zaključio je Jurić u razgovoru. Vatrogasci ističu da se u zapadnim zemljama takve dojave vode kao zloupotrebe te da zbog toga postoje određene kazne, a u BiH ih još uvijek nema.
