Virus SARS-CoV-2 koji se pojavio prije nekoliko mjeseci i u svim zemljama svijeta blokirao normalan život izazivajući pandemiju COVID-19, osim brojnih negativnih posljedica animirao je i znanstvenu javnost. Znanstvenici svijeta pokušavali su pronaći odgovore i načine kako se izboriti s novim virusom.
U propitivanja o tom virusu i diskusije kako pomoći u liječenju, uključili su se i bh. znanstvenici. Tako su neuropsihijatrijska epidemiologinja dr. Fadila Serdarević sa Sveučilišta u Roterdamu te psihijatar Senad Hasanagić s Klinike za psihijatriju KCUS-a još na početku pandemije objavili rad u uglednom međunarodnom časopisu European Respiratory Journal (impakt faktor 12) (VIDEO) u kojem su ukazali na potencijalna antivirusna, ali i antiupalna svojstva lijeka memantina koji je inače registriran za liječenje srednje teške ili teške demencije.
Kako u razgovoru za Fenu kaže doktor Hasanagić, pozvali su istraživače i liječnike da ispitaju potencijalnu učinkovitost memantina u prevenciji, ali i tretmanu COVID-19. Prednost memantina nad mnogim drugim lijekovima koji se ispituju jeste to što je dostupan, godinama prisutan na tržištu lijekova te neškodljiv.
Riječ je o lijeku za koji dr. Hasangić ističe da nažalost ne postoje relevantni klinički podaci o njeovoj učinkovitosti kod ljudi, što iznenađuje.
Rad je izazvao pozornost i u svjetskim znanstvenim krugovima te je citiran od vrhunskih njemačkih znanstvenika, akademika Njemačke akademije nauka, neuroznanstvenika Petera Riederera i virusologa Volkera ter Meulena (bivši predsjednik Akademije). Oni su citirali ovaj rad u svom članku o posljedicama SARS-COV-2 COVID-19 infekcije na mozak.
- U prvim mjesecima pandemije COVID-19 liječnici i istraživači su se pretežito fokusirali na liječenje i istraživanje oštećenja pluća i sprječavanje tromboze krvnih sudova uslijed infekcije virusom. Međutim vrlo brzo se spoznalo da COVID-19 utječe i na mozak. Počela su stizati izvješća o tome da jedan broj oboljelih osoba razvije delirij - stanje zbunjenosti praćeno dezorijentisanošću i nemirom, a ovakvo stanje se kod nekih pacijenata javlja čak i prije nego što se dokaže pozitivnost na virus SARS-CoV-2 odnosno prije pojave temperature i smetnji s disanjem - kazao je u razgovoru za Fenu doktor Senad Hasanagić.
On također pojašnjava da se danas zna da COVID-19 može dovesti do pojave neuroloških, ali i psihijatrijskih simptoma, a opisani su slučajevi moždanog udara, upale mozga, akutne psihoze, poremećaja pamćenja i drugih koji su najvjerojatnije bili izazvani patološkim procesima pokrenutim infekcijom koronavirusom.
- Poseban problem su psihički problemi koji se javljaju kao posljedica psihološkog stresa uslijed COVID-19 pandemije. Iako postoji mogućnost da virus može prodrijeti i inficirati mozak izravno, tako oštećujući moždano tkivo, ipak se čini da posljedice na mozak nastaju najčešće zbog pretjerane aktivacije imunološkog sustava nakon infekcije samih pluća. Takva upalna reakcija organizma s posljedičnim teškim oštećenjem tkiva i organa te začepljenjem krvnih sudova se često naziva "citokinska oluja" zbog nekontrolirane produkcije citokina - snažnih medijatora upalnog procesa. Dakle virusna infekcija pokrene odbrambeni odgovor organizma koji, paradoksalno, na kraju našteti organizmu - pojašnjava liječnik.
On je također podvukao da je važno utvrditi koji od ta dva različita mehanizma (izravna infekcija mozga ili pretjerana aktivacija imunog sustava) dominantan kada su u pitanju neuropsihijatrijske posljedice COVID-19, s obzirom na to da zahtijevaju potpuno različite pristupe i tretmane.
- Nažalost još uvijek se ne zna zašto neki ljudi imaju neuropsihijatrijske simptome, a drugi nemaju. S druge strane ne znamo hoće li pacijenti koji su zaraženi koronom imati dugotrajne i/ili odložene posljedice. Ako SARS-CoV-2 virus može izravno inficirati središnji živčani sustav tada bi se pacijentima morali vrlo rano tijekom bolesti davati antivirusni lijekovi, dok u slučaju pretjeranog imunološkog odgovora onda treba uključiti protuupalnu terapiju. Zbog toga bi bilo najbolje razvijati one lijekove koji bi eventualno mogli djelovati protiv samog virusa a ujedno smanjivati upalni odgovor organizma koji može biti štetan i opasan po život - podvukao je.
Hasanagić je također naveo da je prije nekoliko mjeseci objavljena manja studija slučajeva provedena u Poljskoj u kojoj je utvrđeno da su starije osobe koje su u redovnoj terapiji primali adamantine uključujući memantin, ukoliko bi se inficirale s virusom SARS-Cov-2 imali blažu kliničku sliku. Nažalost, studija je uključila vrlo mali broj ljudi pa se uzorak ne može smatrati reprezentativnim.
