Zdrava prehrana - riječi su koje iskaču sa svih naslovnica, portala i izloga trgovina, a i na policama je sve više proizvoda za koje se tvrdi da su zdravi, organski, odlični za zdravlje... No je li to baš uvijek tako i trebamo li vjerovati baš svemu što pročitamo? Za kakvu god hranu se odlučili, važno je znati da je zdrava hrana više od pola zdravlja, piše Večernji list BiH.
Brza hrana
Budući da je pandemija koronavirusa utjecala negativno na nekoliko životnih sfera, ipak u jednom dijelu imala je pozitivan učinak, u promjenama određenih prehrambenih navika bh. građana. Da su mladi u vremenu pandemije razvili bolje prehrambene navike te sve češće sami sebi pripremaju obroke, a manje koriste brzu hranu iz fast foodova, potvrdila je u razgovoru za Fenu nutricionistica Nevena Ćorić. Mladima je savjetovala da ovom vremenu ne izbjegavaju ni fizičku aktivnost.
- Prelazak obrazovanja na online nastavu zbog COVID-19 svakako je pridonio i promjeni načina prehrane kod mladih i djece. Tako i studenti više vremena provode doma, u manjoj su žurbi, pod manjim su stresom, imaju više vremena i volje za pripremanje hrane - kazala je nutricionistica Ćorić. Dodala je kako su mladi i manje izloženi lancima brze prehrane, fast foodu, pekarnicama i ugostiteljskim objektima sa sličnom uslugom.
- Mladi su u posljednje vrijeme skloniji i nošenju obroka od kuće, ali i konzumiranju voća i povrća kako bi na taj način prvenstveno zaštitili svoje zdravlje i poboljšali imunitet. Slobodno možemo reći da se prehrana za vrijeme pandemije koronavirusa malo poboljšala u odnosu na prethodne godine - ustvrdila je nutricionistica Ćorić. Naravno, uz zdravu prehranu, ima još jedan vrlo važan čimbenik za očuvanje zdravlja, a to je fizička aktivnost.
- Mladima savjetujem da iskoriste vrijeme za boravak u prirodi jer ono prvenstveno povoljno djeluje na stres i njihovo mentalno zdravlje, a onda pridonosi i povećanoj fizičkoj aktivnosti - objašnjava Ćorić navodeći neke od aktivnosti.
- Trčanje i bicikliranje aktivnosti su koje se mogu provoditi na otvorenom, a ujedno su i najbolji odabir aktivnosti sve dok traje pandemija koronaviusa - zaključila je Ćorić u razgovoru za Fenu.
Kako se hraniti?
A kako se zdravo hraniti, odnosno bez kojih namirnica ne bi smio proći ni jedan dan, nedavno je za Večernji list objasnila nutricionistica Nevena Pandža. - Hrana koju svakodnevno unosimo u organizam mora, prije svega, biti raznolika.
Vrlo bitno je hranu unositi u njezinu primarnom obliku, a to je hrana biljnog podrijetla. Svi moramo biti svjesni kako je odgovornost na svakom pojedincu kada je riječ i o načinu prehrane, odnosno koliko mesnih prerađevina ili nekih drugih štetnih tvari unosimo u organizam - objasnila nam je Pandža u nedavnom razgovoru. Istaknula je i do kojih sve problema može doći prekomjernim unosom prerađene hrane. - Pretjeran unos pašteta, hrenovki, suhomesnatih proizvoda ili nekih drugih prerađevina može poremetiti ravnotežu hormona. Može doći i do poremećaja nekih metaboličkih funkcija kada je riječ o protoku određenih tvari.
Uz to, ovakve namirnice ostavljaju trag i na kardiovaskularno zdravlje, šećer u krvi i slično. Kako je i nutricionistica Pandža kazala, sasvim je jasno da je sve što unosimo u organizam od velikog značaja jer hrana koju konzumiramo stvara otpornost prema raznim bolestima.
