Bosna i Hercegovina dostigla je približno 283 kilometra izgrađenih autocesta, nakon završetka radova na novoj dionici Koridora 5C između Zenice i Žepča, piše BiznisInfo.ba. Istodobno, diljem zemlje realiziraju se projekti izgradnje još oko 143 kilometra autocesta, što bi u idućim godinama moglo znatno promijeniti cestovnu povezanost države.
Prema analizi BiznisInfo.ba, od ukupno 283 kilometra izgrađenih autocesta, približno 171 kilometar nalazi se u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok Republika Srpska raspolaže sa 112 kilometara.
Posebno važan iskorak napravljen je ovoga tjedna, kada je svečano obilježen završetak radova na dionici Zenica sjever – Golubinja, dugoj oko 20 kilometara. Time je Bosna i Hercegovina dobila najduži neprekinuti pravac autoceste u zemlji.
Čak 125 kilometara autoceste u jednom komadu
Direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić izjavio je tijekom svečanosti 28. listopada da završetak radova na ovoj dionici predstavlja važan korak u izgradnji Koridora 5C. Prema njegovim riječima, završetkom dionice Zenica sjever – Golubinja Federacija BiH dobiva oko 125 kilometara neprekinute autoceste, od Bradine do Golubinje.
Riječ je o pravcu koji povezuje područje sjeverno od Konjica, potom glavni grad BiH, Zenicu i područje Žepča, čime je stvorena najduža povezana cjelina autoceste u državi.
Koliko je ovaj podatak značajan pokazuje činjenica da se na pravcu Bradina – Golubinja nalazi gotovo 44 posto svih izgrađenih kilometara autocesta u Bosni i Hercegovini.
Koliko autocesta ima Federacija BiH
Prema podatcima koje je analizirao BiznisInfo.ba, Federacija BiH trenutačno ima približno 171 kilometar izgrađenih autocesta. Najveći dio odnosi se upravo na povezani pravac Bradina – Golubinja.
Osim njega, izgrađeno je još nekoliko odvojenih dionica Koridora 5C. Na sjeveru zemlje nalazi se dionica Svilaj – Odžak, duga 10,7 kilometara, koja predstavlja važnu vezu prema Hrvatskoj i europskoj mreži autocesta.
Nedavno je završena i otvorena dionica Doboj jug – Medakovo kod Tešnja, duga sedam kilometara, na kojoj su izgrađeni brojni infrastrukturni objekti, uključujući pet mostova, tunel Hrastik i dva čvorišta.
U Hercegovini su ranije izgrađene dionice Međugorje – Bijača, duljine oko deset kilometara, te Počitelj – Zvirovići, duga 11,07 kilometara. Ove dionice imaju poseban značaj za povezivanje Hercegovine s Hrvatskom, kao i za razvoj turizma i gospodarstva.
U ukupnu duljinu izgrađenih autocesta uračunata je i poddionica Buna – Počitelj, duga 7,2 kilometra. Ona je građevinski završena, ali još nije u funkciji jer čeka povezivanje s drugim dionicama Koridora 5C. Zbroj svih navedenih dionica u FBiH iznosi približno 171 kilometar.
Republika Srpska ima 112 kilometara autocesta
U Republici Srpskoj trenutačno je izgrađeno 112 kilometara autocesta, prema podatcima poduzeća Autoputevi Republike Srpske. Najduža izgrađena dionica je autocesta Banja Luka – Doboj ukupne duljine 72 kilometra.
Drugi važan pravac je autocesta Gradiška – Banja Luka, dug 34 kilometra, koji povezuje Banjaluku s područjem granice prema Hrvatskoj. U funkciji je i dionica Johovac – Rudanka, duga 5,65 kilometara, koja predstavlja dio Koridora 5C na području Doboja.
Ova mreža čini temelj za daljnje širenje autocesta prema Prijedoru, Brčkom, Bijeljini i granici sa Srbijom.
U realizaciji još oko 143 kilometra
Osim već izgrađenih autocesta, u Bosni i Hercegovini trenutačno se realiziraju projekti izgradnje novih dionica ukupne duljine približno 143 kilometra. Od toga se oko 26,5 kilometara odnosi na Federaciju BiH, dok je u Republici Srpskoj u različitim fazama realizacije oko 116 kilometara autocesta.
U Federaciji BiH riječ je o dvjema dionicama Koridora 5C. Prva je Medakovo – Ozimice kod Tešnja, duga približno 21,5 kilometara. Druga je Tunel Kvanj – Buna južno od Mostara, duga 5,2 kilometra, čijom će se izgradnjom nastaviti povezivanje južnih dijelova Koridora 5C u Hercegovini.
Obje dionice imaju važnu ulogu u postupnom povezivanju već izgrađenih dijelova autoceste.
Veliki projekti u Republici Srpskoj
U Republici Srpskoj realizira se više velikih projekata izgradnje autocesta, ukupne duljine oko 116 kilometara. Najduža pojedinačna dionica je Banja Luka – Prijedor, duga 42 kilometra, koja bi trebala znatno unaprijediti povezanost dvaju velikih gospodarskih središta.
Važan projekt je i autocesta Vukosavlje – Brčko, duljine 31,5 kilometara, koji predstavlja dio buduće mreže autocesta na sjeveru Bosne i Hercegovine. Iako Autoputevi RS ovu dionicu navode među projektima u izgradnji, njezina se realizacija suočavala s brojnim problemima, a dostupno je malo konkretnih informacija o tome koliko su građevinski radovi doista odmakli.
U realizaciji su i dionice Brčko – Bijeljina, duljine 17 kilometara, te Bijeljina – Rača, duljine 20 kilometara, čija je izgradnja najdalje odmakla.
Ovi projekti dio su buduće cestovne veze koja bi trebala povezati Banju Luku, Brčko, Bijeljinu i Beograd. Na Koridoru 5C realizira se i dionica Rudanka – Putnikovo Brdo, duga oko 5,6 kilometara, koja predstavlja nastavak izgrađene autoceste na području Doboja, a jednim dijelom prelazi i na teritorij FBiH. Ukupna duljina ovih pet projekata iznosi približno 116 kilometara.
BiH bi mogla imati više od 425 kilometara autocesta
Kada se zbroje već izgrađene autoceste i dionice koje su trenutačno u izgradnji ili realizaciji, dolazi se do ukupne duljine od približno 426 kilometara. To znači da bi završetkom svih navedenih projekata Bosna i Hercegovina mogla povećati postojeću mrežu autocesta za više od 50 posto.
Naravno, riječ je o projektima koji se nalaze u različitim fazama realizacije, pa njihovo završavanje neće biti istodobno. Ipak, završetak novih 20 kilometara između Zenice i Žepča pokazuje koliko pojedinačne dionice mogu biti značajne kada se povežu u jednu funkcionalnu cjelinu.
Otvori KEKS Pay
