Klimatske promjene više nisu upozorenje budućnosti nego stvarnost sadašnjosti, poručuje poznati klimatolog i meteorolog Bakir Krajinović. Sve izraženiji toplinski valovi, suše, oluje i poplave već snažno pogađaju Bosnu i Hercegovinu, a dodatni pritisak na okoliš stvaraju i ratovi, dok društvo i infrastruktura nisu spremni na ekstreme koji slijede. Meteorolog Bakir Krajinović upozorio je kako su klimatske promjene posljedica dugotrajnog ljudskog djelovanja i zagađenja atmosfere, čije posljedice danas osjećaju sve države svijeta, pa tako i Bosna i Hercegovina.
Ni kap kiše u lipnju
“Sto pedeset godina zagađenja atmosfere dovelo je do toga da smo od nje napravili veliki staklenik i zarobili ogromnu količinu energije u prizemnom sloju atmosfere te se kao posljedica javlja porast temperature zraka, koja je već sada iznad 1,5 °C pozitivnog odstupanja u odnosu na predindustrijsko razdoblje”, kazao je Krajinović za Večernji list BiH. Naglašava kako se globalni poremećaji sve jasnije odražavaju i na lokalnoj razini kroz sve učestalije vremenske ekstreme. “To znači da na regionalnoj i na lokalnoj razini sve češće i sve intenzivnije ekstremne pojave donose ogromne rizike za stanovništvo BiH, donose ogromne rizike za naše društvo koje nije spremno i nije izgrađeno da bude dovoljno otporno”, rekao je.
Kao primjere naveo je poplave u Jablanici, dugotrajne suše te rekordne temperature i tropske noći u domaćim gradovima. “Prošle godine prvi put se dogodilo da u Tuzli i Mostaru ni kap kiše nije pala tijekom lipnja”, istaknuo je Krajinović. Podsjetio je i da Bosna i Hercegovina pripada području umjerene klime, što je desetljećima bila njezina velika prednost, no upravo zbog toga prilagodba na nagle promjene postaje još teža.
"Iz umjerene klime idemo prema ekstremnijoj klimi, prema rizičnijoj klimi i tako se teško nosimo sa svim tim posljedicama”, upozorio je. U razgovoru za portal Večernjeg lista BiHBakir Krajinović dodatno naglašava da se klimatske promjene već sada osjećaju kao konkretna posljedica globalnog zatopljenja.
“Danas proživljavamo te posljedice zbog 1,5 °C. Sredinom ovog stoljeća očekuju se 3 stupnja porasta u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a krajem taj porast očekuje se i do 4,5 °C, u odnosu na predindustrijsko razdoblje.” Dodaje kako su današnja infrastruktura i društveni sustavi građeni prema klimatskim obrascima iz prošlog stoljeća, dok su današnji uvjeti znatno drukčiji.
“Izgradili smo društvo i infrastrukturu na osnovi podataka koji su bili ekstremni 1960-ih, 1970-ih i 1980-ih godina, a danas proživljavamo znatno veće ekstreme”, rekao je za Vecernji.ba. Krajinović upozorava da promjene nisu apstraktne ni buduće, nego vidljive u svakodnevnom životu, posebno kroz sezonske obrasce koji se mijenjaju. Kao primjer navodi planinu Bjelašnicu, gdje se klimatski disbalans već izravno odražava na ekonomiju i turizam.
“Ove godine na Bjelašnici sezona traje gotovo od listopada do danas bez prekida, takvu zimsku sezonu nismo imali posljednjih deset godina. I to je ono što je neodrživo jer ne možete ulagati u nešto gdje ćete imati jednu snježnu sezonu pa onda nećete imati nekoliko tih sezona. Ista je situacija s poljoprivredom.”
Na pitanje koliko ratovi i vojna djelovanja dodatno opterećuju klimu i okoliš, Krajinović ističe kako se njihov utjecaj na okoliš često zanemaruje iako posljedice mogu biti ozbiljne i dugotrajne. “Ratna događanja doprinose bržem zagađenju atmosfere i ubrzavaju promjene klime na cijelom planetu”, upozorio je. “Ono što jedan takav sukob i jedna takva nesreća doprinose zagađenju planeta Zemlje nerazmjerno onome što u normalnim okolnostima emitiramo u atmosferu… Zbog toga se vrlo malo razgovara o zagađenju atmosfere u ratnim događanjima, ali nikako to ne smijemo zanemariti.” Govoreći o individualnoj odgovornosti građana, smatra kako promjene moraju krenuti od svakog pojedinca – od racionalnije potrošnje energije i vode do smanjenja pretjerane potrošnje općenito. “Svi mi možemo manje voziti auto, manje trošiti električnu energiju, štedjeti vodu”, poručio je. Posebno je istaknuo odgovornost prema budućim generacijama.
Individualna odgovornost
“Mi nismo prirodu naslijedili od naših djedova, nego smo je samo posudili od naše djece i tako moramo biti odgovorni prema generacijama koje tek dolaze”, zaključio je za Vecernji.ba Krajinović. U završnom dijelu razgovora Krajinović fokus vraća na individualnu odgovornost, ističući da se promjene ne događaju isključivo na razini institucija, već i svakodnevnih navika. “Mi smo potrošačko društvo, dovoljno bi bilo mijenjati navike da iz tog potrošačkog društva prijeđemo u neko društvo koje će racionalno koristiti sve one resurse koje emitiraju staklenički plinovi. Tako svi mi pojedinačno, svaki pojedinac, odgovorni smo da tu kap ne bacimo u ocean, nego da je zadržimo tako da smanjimo potrošnju onih resursa koji emitiraju stakleničke plinove.” Za kraj je građanima uputio poruku u povodu Dana planeta Zemlje. “Morat ćemo se malo više posvetiti da očuvamo ono što imamo, a onda da izgradimo naše društvo, da ono bude otporno na ekstreme koji nam dolaze kako bismo mogli spremni dočekati sve ono što ide uz klimatske promjene”, poručio je Krajinović.
Otvori KEKS Pay
