Gotovo dvije godine nakon uvođenja neradne nedjelje u trgovinama u Federaciji BiH, sve su glasnije najave mogućih promjena. Dok poslodavci traže veću fleksibilnost u organizaciji rada, dio radnika želi zadržati slobodnu nedjelju, a drugi smatra da bi im rad toga dana, uz dodatak na plaću, donio veća primanja. Kao mogući kompromis spominje se dopuštanje rada manjim obiteljskim trgovinama, dok bi zabrana ostala na snazi za velike trgovačke lance, piše Večernji list BiH.
Male trgovine
Pitanje neradne nedjelje ponovno se otvara uoči mogućih promjena, ali konačna odluka još nije donesena. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović potvrdio je za N1 da su predstavnici Vlade FBiH, poslodavaca i sindikata razgovarali o mogućim promjenama. Jedna od opcija jest omogućavanje rada nedjeljom manjim privatnim trgovinama, dok bi veliki trgovački lanci i dalje bili obuhvaćeni zabranom. Prema tom modelu, vlasnici manjih trgovina mogli bi sami raditi u svojim objektima ili organizirati posao tako da ga obavljaju članovi obitelji. Takvo bi rješenje malim trgovcima omogućilo veću slobodu poslovanja, bez ponovnog uvođenja nedjeljnog rada u velikim trgovačkim sustavima. Ipak, riječ je o mogućem modelu, a ne o usvojenoj odluci. O konačnim uvjetima i izuzećima tek bi se trebalo razgovarati, a pitanje bi se nakon formiranja nove Vlade FBiH moglo ponovno naći pred Ekonomsko-socijalnim vijećem.
Ni među zaposlenima ne postoji potpuno suglasje. Dok jedni ističu važnost odmora i obiteljskog života, drugi smatraju da bi im rad nedjeljom, uz odgovarajuću naknadu, omogućio povećanje mjesečnih prihoda. Kurtović je upozorio da pojedini radnici žele ponovno raditi nedjeljom zbog dodatne zarade, dok drugima neradna nedjelja predstavlja važnu stečenu pogodnost. Za zaposlenike je zato ključno pod kojim bi uvjetima eventualni nedjeljni rad bio dopušten. Sindikat se zalaže i za šire uređenje radničkih prava, uključujući dva slobodna dana tijekom tjedna te dodatak od najmanje 50 posto za rad nedjeljom. Jedan od glavnih argumenata zagovornika ukidanja zabrane odnosi se na poslovanje trgovaca i moguće prelijevanje potrošnje u Republiku Srpsku, gdje trgovine nedjeljom rade.
Zagovornici promjena smatraju da bi povratak radne nedjelje trgovcima u Federaciji omogućio zadržavanje kupaca i prihoda. Međutim, iz Federalnog ministarstva trgovine poručuju da dosadašnji pokazatelji ne potvrđuju takve tvrdnje. Prema podacima Porezne uprave FBiH, nakon uvođenja neradne nedjelje nisu zabilježeni pad ukupnog prometa ni masovna otpuštanja radnika. Ipak, dio ekonomskih analitičara upozorava da ukupni podaci ne moraju pokazivati sve posljedice mjere, osobito u pograničnim područjima. Pitanje neradne nedjelje tako nije samo pitanje radnog vremena nego i stvarnih učinaka na gospodarstvo, potrošačke navike i položaj zaposlenih. Za konačnu ocjenu potrebno je uzeti u obzir različite okolnosti, od veličine trgovine do mjesta u kojem posluje.
Nova vlast, nova pravila?
Dodatnu neizvjesnost donose političke najave. Iz SDA su ranije kritizirali uvođenje neradne nedjelje i najavljivali zalaganje za promjene, a formiranje nove vlasti moglo bi otvoriti prostor za izmjenu postojećeg rješenja. Spominje se i mogućnost ukidanja zabrane bez izmjene zakona, no takva tumačenja tek treba razjasniti kroz konkretne pravne i institucionalne poteze. Za sada nema odluke koja bi značila da će trgovine ponovno početi raditi nedjeljom. Postojeća pravila ostaju na snazi, a daljnji razvoj ovisit će o političkim dogovorima i razgovorima socijalnih partnera. Sindikalisti traže i opći kolektivni ugovor kojim bi se uredila prava zaposlenih, uključujući naknade za rad nedjeljom i pravo na dva slobodna dana tjedno. Prema prijedlogu Saveza samostalnih sindikata BiH, dodatak za nedjeljni rad iznosio bi najmanje 50 posto, a radnik koji radi nedjeljom imao bi slobodan ponedjeljak. Hoće li FBiH zadržati postojeći model, uvesti izuzeća za male trgovine ili krenuti prema široj liberalizaciji rada nedjeljom, pokazat će pregovori koji slijede. Do tada neradna nedjelja ostaje jedna od važnijih tema na presjeku radničkih prava, gospodarstva i politike.
Otvori KEKS Pay
