Fotografija haljine izgleda savršeno, tenisice su na velikom popustu, a prodavač obećava dostavu za nekoliko dana. Narudžba se dogovori u nekoliko poruka, novac uplati ili preda dostavljaču, a kupac već zamišlja proizvod koji je odabrao. No umjesto paketa stiže razočaranje. Profil prodavača odjednom nestaje, na poruke više nitko ne odgovara, a novac je teško vratiti.
Lako do problema
Kupnja preko Facebooka, Instagrama i drugih društvenih mreža postala je uobičajen način nabave odjeće, obuće, kozmetike i kućanskih potrepština. Problem nastaje kada se iza privlačnih fotografija i primamljivih cijena krije prodavač koji ne namjerava ispuniti obećanje. Za razliku od registriranih internetskih trgovina, na društvenim mrežama prodaja se često odvija putem privatnih poruka. Kupac nerijetko ne zna puno ime prodavača, adresu poslovanja ni kome se može obratiti ako roba ne stigne, piše Večernji list BiH.
“Uvijek sam se čudila kako ljudi nasjedaju na prijevare prilikom kupnje preko društvenih mreža, ali, nažalost, na teži sam način saznala kako je to kada postanete žrtva prijevare. Profil na Facebooku imao je mnogo komentara zadovoljnih kupaca pa nisam ništa posumnjala. Naručila sam haljinu, ali kada sam otvorila paket, u njemu je bila neka stara krpa. Prodavač više nije odgovarao na poruke, a na kraju je nestao i profil”, priča nam jedna sugrađanka. Uredan profil, profesionalne fotografije i velik broj pratitelja nisu dokaz pouzdanosti. Komentari mogu biti lažni, fotografije preuzete s drugih stranica, a naziv profila promijenjen čim se pojave prve pritužbe. Dodatni problem je što kupci često ne razlikuju registriranu internetsku trgovinu od privatne osobe koja povremeno prodaje robu. Ta razlika može biti važna pri ostvarivanju potrošačkih prava. Što učiniti kada paket nikada ne stigne? Prvi korak je sačuvati sve dokaze: snimke zaslona oglasa, prepisku s prodavačem, potvrdu o uplati i podatke o računu na koji je novac uplaćen. Ako je plaćeno karticom, kupac se može obratiti banci i provjeriti mogućnost osporavanja transakcije. Sumnju na prijevaru treba prijaviti policiji. Povrat novca nije automatski zajamčen, a mogućnosti ovise o načinu plaćanja, dostupnim dokazima i mogućnosti utvrđivanja identiteta prodavača.
Kako se zaštititi?
U BiH građani se za informacije i pomoć mogu obratiti Instituciji ombudsmana za zaštitu potrošača. Ako prodavač posluje kao registrirani trgovac, važno je utvrditi koji se propisi primjenjuju i kojem se nadležnom tijelu može podnijeti prijava. U FBiH prodaju na daljinu mogu obavljati registrirani trgovci, uz obvezu objavljivanja osnovnih podataka o prodavaču. Pritom treba razlikovati kupnju od registriranog trgovca od dogovora s privatnom osobom jer se na te situacije ne primjenjuju ista pravila zaštite potrošača. Dodatni korak prema uređenju digitalne trgovine napravljen je u srpnju ove godine kada je Vlada FBiH utvrdila nacrt Zakona o elektroničkoj trgovini i prijedlog Zakona o zaštiti potrošača te ih uputila u daljnju parlamentarnu proceduru. Cilj je, među ostalim, smanjiti sivu ekonomiju i povećati pravnu sigurnost potrošača i trgovaca. Prije kupnje valja provjeriti podatke o prodavaču, potražiti iskustva kupaca izvan njegova profila i usporediti fotografije proizvoda s onima na drugim stranicama. Poseban oprez potreban je kod ponuda znatno jeftinijih od uobičajenih, zahtjeva za uplatu na privatne račune nepoznatih osoba i profila otvorenih neposredno prije prodaje. Ako roba ne stigne, ne treba brisati prepisku ni odgađati prijavu. Društvene mreže olakšale su kupnju, ali su otvorile prostor za prodaju bez dovoljno transparentnosti. Dok se pravila i nadzor prilagođavaju digitalnom tržištu, kupci moraju biti posebno oprezni. Jer nekoliko klikova kojima je kupnja započela može se pretvoriti u dugotrajnu potragu za izgubljenim novcem.
Otvori KEKS Pay
