Neradna nedjelja u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovno je pod znakom pitanja. Gotovo dvije godine nakon uvođenja, sve se više govori o mogućim izmjenama zakona koje bi omogućile rad nekih trgovina nedjeljom. Predsjednik Konfederacije neovisnih sindikata Bosne i Hercegovine, Samir Kurtović, u intervjuu za N1 je otkrio da se razmatra model prema kojem bi manje, obiteljske trgovine mogle raditi nedjeljom, dok bi zabrana ostala na snazi za velike trgovačke lance. Istovremeno, sindikat najavljuje borbu za veće minimalne plaće, dva slobodna dana tjedno i bonus od najmanje 50 posto za rad nedjeljom.
Male trgovine bi mogle raditi, veliki trgovački lanci ne bi
Kurtović je rekao da su već vođeni razgovori između predstavnika Vlade Federacije, poslodavaca i sindikata o mogućim promjenama. "Već smo imali nekoliko sastanaka s Vladom Federacije, Udruženjem poslodavaca i sindikatom, gdje je određeni dio poslodavaca zatražio da ta nedjelja bude radni dan", rekao je Kurtović.
Prema njegovim riječima, tijekom razgovora načelno je razmatrana mogućnost rada manjih privatnih trgovina nedjeljom, ali pod posebnim uvjetima.
"Tada je otprilike dogovoreno, koliko ja znam, da određene osobe koje imaju privatne tvrtke, trgovine, mogu raditi nedjeljom, u smislu da netko iz njihove obitelji radi tu nedjelju. A da te velike tvrtke ne mogu raditi nedjeljom", objasnio je.
Međutim, naglašava da konačna odluka još nije donesena i očekuje da će se o ovom pitanju, nakon formiranja nove Vlade Federacije, ponovno raspravljati na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća.
Podjele i među sindikatima: Neki radnici žele raditi nedjeljom zbog veće zarade
Zanimljivo je da čak ni unutar sindikalnih organizacija ne postoji jedinstven stav o neradnim nedjeljama. "Određeni broj granskih sindikata zalaže se za radnu nedjelju, a određeni broj granskih sindikata zalaže se za neradnu nedjelju", rekao je Kurtović.
Stoga će Konfederacija neovisnih sindikata održati sjednicu Upravnog odbora na kojoj će predsjednici granskih sindikata razmotriti ovo pitanje i zauzeti službeni stav. Kurtović ističe da postoje radnici za koje je nedjelja neradni dan, ali i oni koji bi željeli raditi kako bi ostvarili dodatni prihod.
„Imamo i pozive određenih radnika, koji kažu: 'Predsjedniče, zašto ne radimo nedjeljom, ako bih imao 50 posto bonusa na plaću za taj dan kada radim?' A onda bi plaća bila puno veća“, rekao je Kurtović prenoseći stavove radnika.
S druge strane, dodaje da postoje zaposlenici kojima je nedjelja prijeko potrebna kao dan odmora.
Najavio je da će Sindikat, nakon što uskladi stavove svojih članova, na Gospodarskom i socijalnom vijeću predložiti određene izmjene zakona koji regulira nedjelje.
Dva slobodna dana i bonus od 50 posto za rad nedjeljom
Jedno od ključnih pitanja za sindikat je usvajanje općeg kolektivnog ugovora, koji u Federaciji BiH ne postoji već devet godina. Kurtović je rekao da je nacrt ugovora dostavljen Vladi Federacije i Udruzi poslodavaca prije dva mjeseca, te da je za sljedeći tjedan planiran sastanak s predstavnicima poslodavaca.
Prema njegovim riječima, takav ugovor odnosio bi se na otprilike 500.000 zaposlenika u Federaciji BiH. Posebno je naglasio potrebu da se radnicima osiguraju dva slobodna dana tijekom tjedna.
"Od tih sedam dana, netko bi trebao imati dva slobodna dana. Ako netko radi u nedjelju, bio bi slobodan i u ponedjeljak", rekao je.
Dodao je da opći kolektivni ugovor koji predlaže sindikat također predviđa dodatak od 50 posto za rad nedjeljom.
Minimalna plaća 1.260 KM, za visokoškolce 400 KM više
Osim pitanja nedjelja, Kurtović je govorio i o sindikalnim zahtjevima za povećanjem minimalnih plaća, posebno u kontekstu kontinuiranog rasta troškova života.
Podsjetio je da je sindikat ranije predložio da se minimalna plaća veže za prosječnu plaću u Federaciji BIH, odnosno da bude 70 posto prosječne plaće.
"Da je to prošli put podržano, predložili bismo 70 posto prosječne plaće kao minimalnu plaću. Ne bi bilo 1.026, nego negdje oko 1.260 maraka, ta minimalna plaća, s osnovnoškolskim obrazovanjem. Sa srednjoškolskim obrazovanjem bilo bi 200 maraka više, s visokoškolskim obrazovanjem još 200 maraka", rekao je Kurtović.
Prema tom prijedlogu, minimalna plaća za radnike s osnovnoškolskim obrazovanjem iznosila bi približno 1.260 KM, za radnike sa srednjoškolskim obrazovanjem 1.460 KM, a za one s visokoškolskim obrazovanjem 1.660 KM.
Ovo je sindikalni prijedlog, a ne iznosi koji su usvojeni ili zakonski utvrđeni.
Kurtović smatra da je potrebno uskladiti plaće radnika s rastom potrošačkih cijena, upozoravajući da mnogi zaposlenici imaju iste plaće unatoč svakodnevnim poskupljenjima.
"Zato pozivamo Vladu i Udrugu poslodavaca da konačno riješe ovo pitanje i da radnici ostanu u Bosni i Hercegovini raditi, a ne da napuštaju Bosnu i Hercegovinu jer imaju niske plaće", rekao je.
Što slijedi nakon formiranja nove vlade?
Kurtović očekuje da će se nakon formiranja nove Vlade Federacije otvoriti razgovori o mogućom izmjeni propisa koji reguliraju nedjeljni radni dan, ali i o drugim pitanjima prava radnika.
U međuvremenu, Konfederacija neovisnih sindikata pokušat će s poslodavcima dogovoriti nacrt općeg kolektivnog ugovora, nakon čega bi dokument trebao biti upućen na razmatranje Gospodarskom i socijalnom vijeću.
Za sada nema konačnog dogovora o promjeni režima rada nedjeljom. Hoće li pojedine trgovine ponovno otvoriti svoja vrata posljednjeg dana u tjednu, pod kojim uvjetima i uz kakvu zaštitu radnika, ovisit će o nadolazećim pregovorima i odlukama nadležnih institucija.
Otvori KEKS Pay
