Hobotnica korzikanskog podzemlja

Kako je mafija desetljećima prala milijune preko švicarskih banaka, luksuznih satova i trkaćih automobila

bankarstvo
04.08.2026.
u 06:22
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Požar u baru Le Constellation u Crans-Montani, u kojem je početkom godine poginula 41 osoba, ponovno je otvorio pitanje djelovanja korzikanske mafije u Švicarskoj.

Istrage i svjedočenja pokazuju da su kriminalni klanovi desetljećima koristili švicarske banke, tvrtke, luksuzne satove i automobilističke utrke za pranje milijuna eura, piše Index. U središtu pozornosti nakon požara našli su se vlasnici bara Jacques i Jessica Moretti. Švicarske vlasti istražuju kako su u svega nekoliko godina izgradili ugostiteljsko poslovno carstvo, iako nisu prijavili početni kapital.

Sumnje dodatno potiče prošlost Jacquesa Morettija, koji je ranije osuđen zbog podvođenja. Od 2010. do 2014. na Korzici je vodio kabaret Lolapalooza, smješten na području pod snažnim utjecajem klana Petit Bar, jednog od najmoćnijih kriminalnih krugova na otoku. Imena ljudi povezanih s tim objektom pojavljuju se u izvješćima francuske policije za borbu protiv organiziranog kriminala.

Za sada nema izravnih dokaza da je Moretti sudjelovao u nezakonitim aktivnostima. Njegove banke ipak su u siječnju švicarskom uredu za sprječavanje pranja novca poslale prijave sumnjivih transakcija.

U izvješću dostavljenom tužiteljstvu u kantonu Valais navodno je utvrđeno netransparentno knjigovodstvo, a nije isključena ni mogućnost veza s korzikanskom mafijom. Dokumentaciju su potom zatražile i francuske službe, piše švicarski list Tages-Anzeiger.

Saviano: Alpska odmarališta pogodna su za pranje novca

Talijanski novinar i stručnjak za mafiju Roberto Saviano izjavio je nakon tragedije da vjeruje kako je korzikanska mafija povezana sa slučajem.

Objasnio je da mafijaške tvrtke često nisu osnovane radi klasične zarade, nego kako bi upijale gotovinu i omogućile ulazak ilegalnog kapitala u legalno gospodarstvo.

Prema Savianu, švicarska alpska odmarališta pružaju korzikanskim kriminalnim mrežama osobito povoljne uvjete za pranje novca.

Tužitelj s Korzike Jean-Philippe Navarre, koji se više od 20 godina bavi organiziranim kriminalom, kaže da veze korzikanskih klanova sa Švicarskom postoje desetljećima.

Korzikanski kriminalci, tvrdi, ulagali su novac ondje gdje su im geografska udaljenost, netransparentnost i financijske pogodnosti omogućavale anonimno poslovanje, daleko od dosega francuskog pravosuđa.

Pljačka stoljeća osigurala početni kapital

Jedan od ključnih događaja bila je pljačka poslovnice banke UBS u Ženevi 1990. godine. Izvela ju je korzikanska banda Brise de Mer, koja je više od dva desetljeća dominirala francuskim podzemljem.

U pljački, nazvanoj jednom od najvećih u švicarskoj povijesti, ukradeno je više od 31 milijun švicarskih franaka. Taj je novac, prema Navarreu, poslužio kao golemi početni kapital za širenje financijskih poslova korzikanskih klanova u inozemstvu.

Za razliku od talijanske mafije, korzikansko podzemlje nema jedinstveno središnje vodstvo. Čine ga suparnički klanovi koji međusobno dijele područja utjecaja i prodiru u legalno gospodarstvo.

Švicarska se dugo smatrala gotovo neprobojnom preprekom za strane istrage, no Navarre tvrdi da se suradnja posljednjih godina znatno poboljšala. Kada su francuski zahtjevi dobro obrazloženi i odnose se na porezne prijevare ili pranje novca, švicarske vlasti, kaže, surađuju bez većih problema.

"Švicarska je bila otvoreni bar za pranje novca"

O tome kako su izgledali najjači dani korzikanske mafije progovorio je Claude Chossat, prvi važniji pokajnik iz tog kriminalnog miljea.

Chossat je bio tjelohranitelj Francisa Marianija, vođe ozloglašene bande Brise de Mer. Zbog toga je dobio nadimak "Đavolji vozač". Danas živi skriven na jugu Francuske, nosi elektroničku narukvicu zbog osude za pomaganje u ubojstvu i strahuje od osvete bivših suradnika.

Godinama je sudjelovao na sastancima, organizirao bijegove svoga šefa i prisustvovao predajama kuverti s novcem mafijaškim vođama. Bio je i na mjestu ubojstva Richarda Casanove, navodnog organizatora pljačke UBS-a.

Prema njegovim riječima, Švicarska je tijekom 2000-ih za klan Brise de Mer bila "Eldorado" i pravi "otvoreni bar za pranje novca".

Članovi bande, kaže, rutinski su u švicarske banke uplaćivali po 150.000 eura u gotovini, bez pitanja o podrijetlu novca. Gotovina iz pljački i kockarnica prevozila se u sportskim torbama, katkad i privatnim zrakoplovima.

Novac se prao kupnjom propalih poduzeća, osnivanjem paravan-tvrtki, pa čak i preko firme koja je prodavala lažne amajlije za sreću.

Prali novac i preko utrka luksuznih automobila

Jedan od najneobičnijih modela uključivao je automobilističkeutrke.

Mariani, koji je i sam bio iskusan vozač, predavao je između 150.000 i 200.000 eura u gotovini za svaki automobil. Posrednici su tim novcem kupovali i preuređivali luksuzne i reli-automobile.

Vozila su potom iznajmljivana trkaćim momčadima u Švicarskoj i francuskoj regiji Haute-Savoie. Posao je navodno donosio oko deset posto godišnjeg povrata, a novac koji bi se na kraju vratio izgledao je legalno i nije izazivao sumnju.

Nakon slabljenja klana Brise de Mer njegovo je mjesto zauzeo Petit Bar, predvođen Jacquesom Santonijem. Iako je nakon motociklističke nesreće ostao gotovo potpuno paraliziran, Santoni je iz pozadine izgradio jednu od najmoćnijih kriminalnih organizacija na Korzici.

Čuli stroj za brojanje novca

Opsežna francuska istraga kodnog naziva Email Diamant započela je 2018. godine, nakon što su istražitelji tijekom prisluškivanja jedne pariške nekretnine čuli karakteristično zveckanje stroja za brojanje novca.

Snimke su pokazale da su Santoni i njegov zamjenik Mickaël Ettori dijelili svežnjeve novčanica od 100 i 200 eura. Novac se koristio za troškove, mito i nova ulaganja.

Istražitelji su procijenili da je mreža oprala oko 48 milijuna eura, najvećim dijelom stečenih trgovinom drogom i iznudama.

Ženeva je pritom služila kao financijsko središte klana. Ondje su čuvani skupi satovi koji su služili kao ulaganje, sredstvo plaćanja ili pokriće za lažne račune.

Dio novca prolazio je i preko švicarskih računa te tvrtki za upravljanje imovinom koje su izdavale potvrde o navodnom legalnom podrijetlu sredstava.

U poslove su bili uključeni posrednici iz legalnog gospodarstva, među njima investitor u nekretnine, trgovac umjetninama i poduzetnik koji se obogatio na nafti.

Prijetili mu da znaju gdje živi

Istrage su pokazale i razmjere nasilja kojima su se mafijaši koristili prema vlastitim poslovnim partnerima, piše Index. Santoni je u jednom od prisluškivanih razgovora suradnicima objašnjavao kako psihički slomiti trgovca umjetninama, uključujući prijetnje njegovoj kćeri.

Poduzetniku iz naftne industrije, koji je u projekte povezanima s klanom izgubio gotovo četiri milijuna eura, Ettori je navodno zaprijetio da mafija zna gdje živi, kamo putuje i koje vozilo koristi njegova partnerica.

Sudski postupak u slučaju Email Diamant završen je u svibnju 2025. godine. Od 24 optužene osobe osuđene su 22, a kazne su dosezale 13 godina zatvora. Ukupno je izrečeno gotovo deset milijuna eura novčanih kazni.

Tužitelj Navarre procjenjuje da su korzikanske kriminalne mreže tijekom godina premjestile stotine milijuna eura.

Upozorava da ih nije moguće poraziti bez procesuiranja posrednika, financijskih stručnjaka i pomagača ukorijenjenih u legalnom gospodarstvu.

Opasnost nije ograničena samo na financijski kriminal. Na Korzici su obračuni i ubojstva i dalje dio svakodnevice. Kada je Navarre početkom 2024. preuzeo dužnost, na radnom ga je stolu dočekao crtež lijesa.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata