Braniteljske mirovine u Hrvatskoj znatno se razlikuju, a njihova visina ovisi o propisima prema kojima je ostvareno pravo, vrsti mirovine i drugim okolnostima.
Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) pokazuju da je u rujnu 2026. godine 72.427 korisnika primalo mirovinu prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (ZOHBDR), uz prosječan netoiznos od 1.516,03 eura. Međutim, velik broj hrvatskih branitelja prima mirovine ostvarene prema općim propisima, uz primjenu pojedinih odredbi braniteljskog zakona, zbog čega se njihove mirovine obračunavaju na drukčiji način, piše Lika Online.
Prema službenom pregledu HZMO-a, broj korisnika mirovina ostvarenih prema posebnom braniteljskom propisu tijekom posljednja dva promatrana mjeseca nije se znatnije promijenio. U kolovozu ih je bilo 72.413, s prosječnom neto mirovinom od 1.513,42 eura, dok je u rujnu njihov broj porastao za 14, a prosječna mirovina za 2,61 euro.
Ti iznosi, međutim, ne predstavljaju prosječnu mirovinu svih hrvatskih branitelja. Riječ je o jednoj zakonskoj skupini, u kojoj značajan udio imaju korisnici invalidskih i obiteljskih mirovina, uključujući hrvatske ratne vojne invalide te članove obitelji smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja.
Upravo je struktura korisnika jedan od najvažnijih razloga zbog kojih izravna usporedba prosječnih iznosa može dovesti do pogrešnih zaključaka. Invalidske mirovine povezane s okolnostima sudjelovanja u Domovinskom ratu, obiteljske mirovine i starosne mirovine ostvarene prema općim propisima ne određuju se prema jednakim pravilima.
Prema podacima koje je Ministarstvo hrvatskih branitelja predstavilo u rujnu, u Hrvatskoj je tada bilo ukupno 269.295 umirovljenih hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Od tog broja, 96.249 osoba ostvarivalo je mirovinu prema općem Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), dok je još 69.945 korisnika imalo mirovinu priznatu prema ZOMO-u, ali uz primjenu braniteljskog zakona.
Ministarstvo je tada navelo i 72.760 korisnika mirovina ostvarenih isključivo prema ZOHBDR-u. Ti se podaci odnose na stanje prikazano prilikom predstavljanja zakonskih izmjena i ne treba ih izravno poistovjećivati s kasnijim mjesečnim pregledima HZMO-a.
Za branitelje koji su nakon Domovinskog rata nastavili raditi i mirovinu ostvarili prema općim propisima važnu ulogu imaju duljina mirovinskog staža, plaće tijekom radnog vijeka i zakonske pogodnosti povezane sa sudjelovanjem u obrani Hrvatske.
HZMO u svojim statistikama navodi da je prosječna netomirovina svih korisnika prema općem Zakonu o mirovinskom osiguranju, bez međunarodnih ugovora, za rujan iznosila 705,20 eura. Taj se podatak odnosi na 943.999 korisnika različitih vrsta mirovina i ne predstavlja zaseban prosjek hrvatskih branitelja koji su pravo ostvarili prema općem zakonu.
Još jednu posebnu skupinu čine pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Prema HZMO-ovoj statistici za rujan, njihove je mirovine primalo 8.174 korisnika, uz prosječan netoiznos od 863,35 eura. Te se mirovine u službenim pregledima vode odvojeno od mirovina hrvatskih branitelja ostvarenih prema ZOHBDR-u.
Razlike u mirovinskim pravima ponovno su došle u središte pozornosti nakon što je Vlada u rujnu predstavila prijedlog zakonskih izmjena kojima bi se dodatno vrednovalo vrijeme provedeno u obrani Hrvatske.
Prema predstavljenom prijedlogu, za korisnike mirovina prema ZOMO-u i ZOMO-u uz primjenu braniteljskog zakona predviđeno je povećanje povezano s duljinom sudjelovanja u Domovinskom ratu. Za svaki mjesec proveden u borbenom sektoru iznos bi se povećavao za tri eura, a za mjesec u neborbenom sektoru za 50 centi.
Ministarstvo hrvatskih branitelja navelo je da bi ta mjera obuhvatila približno 174.000 korisnika, uključujući i korisnike najniže braniteljske mirovine. Predloženo je i uvođenje godišnjeg dragovoljačkog dodatka, koji bi za 2027. godinu iznosio 108 eura po osobi.
Prijedlog izmjena Zakona o hrvatskim braniteljima Hrvatski sabor prihvatio je u prvom čitanju 25. rujna 2026. godine, uz najavljenu primjenu novih mjera od 1. siječnja 2027. Konačna prava i način obračuna ovisit će o zakonskom tekstu koji bude donesen.
Otvori KEKS Pay
