Općina Domaljevac-Šamac danas je domaćin 24. koordinacijskog sastanka dužnosnika HDZ-a BiH u izvršnoj vlasti s lokalnih i županijskih razina. Sastanak će okupiti načelnike, gradonačelnike i predsjednike županijskih vlada. Uz ostale, bit će razmatrana tema vezana uz aktualni politički trenutak u BiH, o čemu će govoriti Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH. O aktivnostima Vlade RH u cilju potpore Hrvatima BiH govorit će Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije RH, i Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. O aktivnostima Vlade FBiH u funkciji potpore razvoju županija, općina i gradova tema je o kojoj su izvjestitelji Lidija Bradara, predsjednica FBiH, te federalni ministri Toni Kraljević, Andrijana Katić i Željko Nedić. Na sastanku će biti riječi i o pomoći stradalima od poplava. Kako se skup održava u Posavskoj županiji, bila je to prilika za razgovor s prvim čovjekom ove županije Đurom Topićem.
Večernji list: Proračun Posavske županije bilježi stalni rast. Kakvo je stanje proračuna i vaša ocjena tog najvažnijeg financijskog dokumenta svakog područja?
- Proračun Posavske županije za ovu godinu je 72 milijuna i 460 tisuća KM te je za 0,47% veći od onoga za prošlu, 2024., što znači da je to najveći proračun u PŽ-u do sada. Ono što je za nas jako bitno je da smo u njemu osigurali, osim sredstava koja su vezana uz redovito funkcioniranje svih korisnika proračuna za plaće i materijalne troškove, značajna sredstva za ono što su prioriteti u radu Vlade u ovom mandatnom razdoblju. To su prvenstveno demografske mjere koje planiramo pojačati s dodatnih 800.000 KM. Prvenstveno tu mislimo na povećanje dječjeg doplatka sa 60 KM na 70 KM, što je povećanje za oko 15 posto. Isto tako, uveli smo mjeru jednokratne pomoći za rodilje, koja će biti, ovisno o broju djece u obitelji, od 1000 KM jednokratno pa nadalje, a primjenjuje se od 1. siječnja 2025. Uz to, zadržavamo sva prava koja se tiču mjera vezanih uz pomoć obiteljima s djecom kroz proces školovanja, a tu mislim prvenstveno na topli obrok i produženi boravak u našim školama, sufinanciranje prijevoza učenika, nabavu udžbenika. Već sada smo ih osigurali za učenike osnovnih škola, a krenuli smo i s učenicima prvih razreda srednje škole. Pokušat ćemo tu mjeru kada dođe vrijeme dodatno proširiti na učenike srednjih škola, mjere stipendiranja studenata. Veliki je paket pomoći obiteljima s djecom kako bi im se olakšalo i dodatno pomoglo te potaknulo na ostanak i život u PŽ-u, a prije svega na rađanje djece. Isto tako, ojačali smo naš program pomoći mladim obiteljima prilikom rješavanja prvog stambenog pitanja, gdje smo osigurali dodatnih 100.000 KM. Dakle, sada ta mjera iznosi 400.000 KM na godišnjoj razini.
Večernji list: Koje biste aktivnosti izdvojili, a na koje ste se fokusirali u prošloj godini, kao i neke od prioriteta u ovoj godini?
- Prije svega, pokušavamo održati kontinuitet, tako da će svi korisnici naših mjera i programa biti sigurni kako će te mjere trajati iz godine u godinu. Jako je bitno da smo u prošloj godini, koju su obilježile određene financijske neizvjesnosti, uspjeli realizirati sve ono što smo obećali našim građanima te je to poruka da mogu biti sigurni kako će sve ono što budemo ubuduće radili i obećavali biti realizirano. Kada su u pitanju aktivnosti koje treba istaknuti u prošloj godini, to je da smo se pokušali esencijalno osigurati nizom propisa koji su usvojeni kako bismo ojačali i naše institucije i ministarstva te time na neki način i poziciju same županije koja bi trebala biti dio procesa europske integracije sa svim ostalim županijama, entitetima i Vijećem ministara i to je nešto što je za nas bilo jako bitno te neke unutarnje izmjene koje se izvana ne vide, a za nas su jako bitne. Za taj proces koji je pred nama pripremamo se za rad Ureda za prevenciju borbe protiv korupcije, uspostavljen je Arhiv, tu je i jačanje sustava civilne zaštite, početak izgradnje Vatrogasnog doma, rekonstrukcija Doma u Odžaku, rekordna 3 milijuna KM uložena su u lokalne i regionalne ceste na području PŽ-a vlastitih sredstva i sredstava Federalnog ministarstva prometa, na čemu smo zahvalni. Ono što bih istaknuo je kako za ovu godinu planiramo 1,400.000 KM uložiti u lokalne ceste na području PŽ-a, što su najveća sredstva do sada, a vjerujem kako ćemo navrijeme dobiti prijave naših općina i Grada te da možemo krenuti s provedbom tih projekata. Ove godine prioritet nam je značajnije pomoći lokalnim zajednicama. Imamo i projekte pomoći u sektoru zaštite okoliša, u sektoru vodoprivrede, gdje općine mogu koristiti sredstva za vodovode i kanalizacije te, ono što je nama jako bitno, da to budu programi koje će nam u značajnijoj mjeri financirati vanjski izvor, a da ih mi sufinanciramo.
Večernji list: Značajne su mjere koje ste usmjerili prema gospodarstvu jer Posavska županija slovi kao područje koje prednjači po izdvajanju za tu oblast u odnosu na proračunska sredstva...
- Ono što nam je važan prioritet su mjere podrške u poduzetništvu, obrtu i poljoprivredi, gdje smo osigurali 2,5 milijuna KM za mjere potpore u gospodarstvu i 1,800.000 KM za mjere potpore poljoprivredi. Vjerujemo kako ćemo time nastaviti i pozitivne trendove povećanja broja zaposlenih u realnom sektoru, povećanja plaća, što mi u proračunu vidimo kroz povećanje prihoda od poreza na dohodak, što je u biti mjera da i plaće rastu i važno je te trendove nastaviti. Za nas je jako važno da naši poduzetnici i poljoprivrednici budu konkurentni te da time osiguravaju stabilna radna mjesta.
Večernji list: Poljoprivreda je obilježje Posavine. Koje su mjere u tom sektoru?
- Klimatske promjene, odnosno vremenske prilike utječu na poljoprivrednu proizvodnju koja je naša strateška gospodarska grana i nešto što je vezano uz naš osnovni resurs, poljoprivredno zemljište i vodu. Sve izravne mjere bit će vjerojatno zadržane, ali ćemo s Federalnim ministarstvom pokušati otvoriti priliku da naši poljoprivrednici idu prema tehnološkom unaprjeđenju proizvodnje, inače će biti sve više pod udarom suše i ostalih klimatskih nepogoda koje se, nažalost, sve češće događaju ovdje.
Večernji list: Paket socijalnih mjera također je značajan.
- Kad je u pitanju socijalni paket, povećana je osnovica za stalne korisnike socijalne pomoći sa 60 KM na 70 KM te nastavak pomoći zdravstvenim ustanovama. I proračun Zavoda za zdravstveno osiguranje predviđa veća sredstva te sve skupa planiramo držati uravnoteženo i uz pomoć Vlade Republike Hrvatske cijeli sustav primarne, sekundarne i tercijarne zaštite imamo na primjerenoj razini. Vjerujem kako će, uz sve što smo planirali za modernizaciju i opremanje, sustav zdravstvenih ustanova i škola biti dodatno unaprijeđen. Planiramo pripremiti i usmjeriti kvalitetne prijave prema federalnim ministarstvima, fondovima, kao i projektima prekogranične suradnje s RH. Ono što je jako bitno, cijeli proračun ima cilj stvarati uvjete za kvalitetan život, pogotovo mladih obitelji. I u sektorima kroz pomoć u obrazovanju djece, a isto tako, što je jako bitno, kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, što je neki nulti uvjet za kvalitetan život, kvalitetnu infrastrukturu. Ono što nas raduje je što mnogo mladih povratnika koristi naše mjere kada su u pitanju potpore za otvaranje novih obrta, za otvaranje novih poduzeća te kroz tu mjeru na neki način potpomažemo povratak ili zadržavanje mladih obitelji na području PŽ-a. Nema tu jednostavnih rješenja ili rješenja koja su univerzalna, ali pokušavamo sve uvjete života podići na višu razinu u skladu s našim mogućnostima, jasno da bi bilo bolje da možemo više i jače, međutim, sigurni smo kako smo jedna od županija koja najviše izdvaja za demografiju i potpore poduzetništvu u poljoprivredi u odnosu na ukupan proračun.
Večernji list: Uvijek naglašavate važnost oblasti usmjerene prema braniteljima.
- Proračun za ovu godinu u značajnoj je mjeri namijenjen braniteljima. To je iznos od 2,100.000 KM za potrebe što branitelja izravno, što udruga i zajedničkih projekata. Za nas je najveća obveza financiranje naknada braniteljima, gotovo milijun KM, potom imamo troškove vezane uz pomoć prilikom liječenja zbog starosne strukture branitelja, koje su sve veće. Uz to, pratimo i tekuće troškove te sve projekte naših udruga s kojim imamo jako dobru suradnju i pokušavamo prepoznati sve ono što je najbitnije, potrebe naših branitelja. Siguran sam da će ta suradnja biti i ove godine na pristojnoj razini te da ćemo početi izgradnju novog Spomen-parka braniteljima 106. brigade ovdje u Orašju i da će PŽ u tome dati svoj doprinos uz ono što smo dobili kao obećanje od Vlade RH da će to pratiti kao jedan od strateških projekata Hrvata u BiH. Što se tiče sistematskih pregleda u Slavonskom Brodu, zahvaljujemo Ministarstvu branitelja RH koje je omogućilo da branitelji HVO-a imaju sistematske preglede u zdravstvenim ustanovama u RH, što je nemjerljiv doprinos da se prevenira bolest i pozitivno utječe na zdravlje naših branitelja. To smo uveli kao mjeru ranijih godina i već je uhodano. Razmišljamo tu mjeru proširiti i na supruge naših branitelja, ali to je nešto o čemu ćemo razgovarati ove godine.
Večernji list: Kakvom ocjenjujete zdravstvenu zaštitu na području PŽ-a?
- Pokušavamo osigurati uravnoteženu i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu na području cijele županije, prvenstveno primarnu, onda nadogradnju kroz našu bolnicu, sekundarnu i nastavak na zdravstvene ustanove u RH i bolnicu u Tuzli. Dakle, tu će se morati napraviti puno promjena kako bismo došli do još kvalitetnije zaštite u okolnostima koje imamo. One nisu zanemarive kada znamo da smo uspostavili takvu suradnju i pomoć od RH da gotovo bez većih problema veliki dio naših pacijenata bude upućen u zdravstvene ustanove u RH za sve one usluge koje se ne mogu pružiti u PŽ-u. To je potpora koja nam daje prostora da popravimo kvalitetu svoje zdravstvene zaštite, i primarne i sekundarne, prvenstveno u dijelu preventive i palijativne skrbi za najteže pacijente koji se liječe kući te da im tako pomognemo. I u ovoj će godini biti veliki izazov popraviti stanje u zdravstvu.
Večernji list: Sigurnost svakoga prostora značajna je tema. Koliko uspijevate financijski pratiti tu oblast?
- Osigurali smo značajna sredstva za oblast sigurnosti jačanjem i opremanjem Uprave policije, nabavom vozila, opreme u iznosu od oko 500.000 KM. Isto tako, nabava vozila za naše vatrogasne postrojbe u iznosu od 500.000 KM značajna je stavka i rekao bih nužna u oblasti u koju treba ulagati. Nadamo se kako ćemo uspjeti nabaviti dva nova suvremena vozila. Prioritet je i završetak rekonstrukcije vatrogasnog centra u Odžaku, kao i završetak izgradnje i opremanje novog Vatrogasnog doma u Donjoj Mahali, čime bi se smještajni uvjeti za naše vatrogasce podigli na višu razinu, kao i općenito cijeli sustav zaštite i spašavanja.
Večernji list: Digitalizacija javne uprave proces je koji ste također najavili u realizaciji.
- Sa Sveučilištem u Mostaru počet ćemo ove godine financirati i projekt digitalizacije javne uprave, koji će trajati niz godina u cilju da se jako brzo uspostavi model e-građani i da sve usluge koje pružaju predstavnici naše županije pretvorimo u digitalnu formu, tako da se posredstvom računala odnosno interneta može doći do podataka i potvrda za koje se inače treba čekati u redovima. Taj projekt počinjemo ove godine. Odvijat će se u fazama vjerojatno nekoliko sljedećih godina. Nadamo se da će dinamika biti zadovoljavajuća i da ćemo sve više usluga rješavati na ovaj način.
Večernji list: Uskoro treba profunkcionirati i Ured za borbu protiv korupcije.
- S početkom ove godine trebao bi profunkcionirati i naš Ured za borbu protiv korupcije. To je jedna od obveza županija na putu BiH prema Europskoj uniji. Kada su u pitanju pravosudne institucije u PŽ-u čije je funkcioniranje financirano, na temelju zahtjeva i odluka Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća u BiH, imamo obvezu financirati dodatno kadrovsko jačanje svih naših institucija i Županijskog suda, Općinskog suda i Tužiteljstva i to je nešto što iziskuje dodatna materijalna sredstva. Pravosudne institucije vrše zamjenu informatičke opreme i svega čemu su istekle licencije, tako da je to značajna investicija u ovoj godini.
Večernji list: Pogranična zona Posavske županije vrata su prema EU. Granični prijelazi su među najfrekventnijima.
- Za nas je bilo jako bitno da i RH, prije toga prvenstveno Vukovarsko-srijemska županija, naša susjedna županija u RH, prepoznaje važnost da se omogući brži protok ljudi i roba preko prekograničnog prijelaza Orašje, koji je jedan od najvećih graničnih prijelaza u BiH po broju putnika i prelasku roba. Početkom prošle godine potpisali smo inicijativu za izgradnju novog ili proširenje postojećeg mosta Orašje - Županja na rijeci Savi sa županom Vukovarsko-srijemske županije, uputili je prema Vijeću ministara i Vladi FBiH odnosno resornoj ministrici. Isto tako, uputili smo je prema Ministarstvu prometa i veza u RH i dobili pozitivan odgovor da će taj projekt ući u prioritete. Jasno je da to ne može financirati ni Grad ni Županija, nego da to mora biti međudržavni projekt koji će biti sufinanciran ili financiran sredstvima Europske unije. Na tome se radi, a nadam se da će se konkretni dokumenti i potezi uskoro vidjeti. Za nas je jako bitno da se to dogodi uskoro i da se time, ne samo ono što značajno negativno utječe na kvalitetu života lokalnog stanovništva, a to je nemogućnost normalnog prelaska preko granice u određenim razdobljima godine, otklone svi problemi, bilo proširenjem sadašnjeg mosta ili izgradnjom novog. To je nešto što će tehnički biti riješeno te, jasno, očekujemo da se taj most spoji i na autocestu prema Tuzli te da time na neki način ovaj prostor ostane i dalje jako dobro prometno povezan. Kao što je i zapadni dio naše županije jako dobro prometno povezan izgradnjom koridora Vc.
Večernji list: Rad nedjeljom u Posavskoj županiji - kakav je vaš stav?
- Što se tiče rada nedjeljom, žao mi je što je zakon donesen na taj način. Jasno je da ovdje nitko nije, kada se gleda formalno, za rad nedjeljom. Kada se gleda naš odgoj i da smo većinom katolici ovdje, jasno je da je način na koji je federalna Vlada, odnosno Parlament, usvojila za nas bio nezamisliv, odnosno neprihvatljiv u odnosu na sličnu priču kojoj smo bili svjedoci kako je to rađeno u RH. Mi smo u proceduri usvajanja tog zakona reagirali iz smjera našeg Ministarstva i rekli da imamo taj posebni status ovdje u PŽ-u, pogotovo Grad Orašje, vezano uz okruženje i da će se to jako negativno odraziti na naše gospodarsko stanje. Međutim, ti argumenti nisu bili prihvaćeni kada smo ih slali u proceduri javne rasprave za usvajanje tog zakona. Čak ono što je isto tako nemoguće je da je imao primjenu nakon sedam do osam dana, za razliku od onoga u Hrvatskoj, gdje je prilagodba trajala po pola godine ili četiri, pet, šest mjeseci, što je bilo iznenađujuće i jasno da je bila samo varijanta da se ide iz pozicije s Gradskog vijeća. Mislim da taj zakon treba donijeti na razini države, da se on mora odnositi i na posebne subjekte u RS-u i u Distriktu Brčko, a ne samo u Federaciji. Isto tako, moraju se djelatnosti definirati preciznije, tu su neke djelatnosti čak i zaboravljene, ne zna se mogu li ili ne mogu raditi, stvara se puno propusta u nečemu što je jako bitna tema. Grad Orašje je to tražio, Vlada FBiH je prihvatila i, koliko znamo, mnoga gradska vijeća krenula su s istom procedurom. Bojim se da ćemo doći do toga da će taj zakon sam sebe osporiti, bez toga da će ga netko osporavati na ustavnim sudovima.
Večernji list: I na kraju, kako ocjenjujete naš put prema EU?
- Svaka godina bavljenja javnim poslom u BiH odnosno u Federaciji, pa i u Posavskoj županiji posebno je izazovna. Imamo neizvjesnosti, nažalost, još uvijek nismo profunkcionirali kada je u pitanju Mehanizam koordinacije, dinamike pristupanja Europskoj uniji i jasno da smo država koja je najviše u zaostatku na tom putu među državama u regiji. To je bio najveći izazov i vjerujem kako će se osnove tog puta i komunikacija na tom putu dogovoriti jako brzo, inače ćemo sve više i više zaostajati, a to znači da ćemo sve sporije, za razliku od država u okruženju, moći osigurati našim stanovnicima kvalitetu života EU-a te projekte i sredstava za njihovo financiranje, kao što ih imaju oni koji su brži u tome procesu. Nešto što mi je jako žao je što nismo usvojili Plan rasta o kojem je bilo puno riječi u javnom prostoru ovdje, za razliku od drugih država zapadnog Balkana, da zbog toga nismo osigurali financijska sredstva za tekuće financiranje, kao ni za projekte. To je nešto što je pred nama i mi ćemo davati svoj pozitivan doprinos cijeloj toj priči. Očekujem da ćemo pozitivnim koracima ove godine dobiti više prostora za brži rast i razvoj te da će onda sve što smo planirali biti dodatno multiplicirano i da će se ukupna situacija na području PŽ-a značajno popraviti. I dalje sam optimist da možemo upornim radom, koordinacijom između lokalne samouprave i Županije, uz dobru potporu Vlade FBiH i RH, značajno popraviti kvalitetu života naših stanovnika u ovoj godini.
