Intervju Muje Selimovića

Izdavačka djelatnost mora tražiti puteve transformacije da bi opstala i dalje se razvijala

26.10.2010., Zagreb - Hotel The Regent Esplanade. Infoarena i EBRD u suradnji. Regionalna konferencija o prehrambenoj industriji i maloprodaji u regiji. Mujo Selimovic. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
24.01.2017.
u 09:00

Muju Selimovića i domaća javnost, a i regija ponajprije identificiraju s biznisom. Na čelu je grupacije prepoznatljive po Sarajevskoj pivari, koja posluje u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Nizozemskoj, ali i Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji. Aktivan je zagovarač širenja regionalnih tržišta na mediteranski bazen i sjevernu Afriku, jedan od onih bosanskohercegovačkih gospodarstvenika koji ne kriju uvjerenje da domaća ekonomija mora biti angažiranija, progresivnija i otvorenija. Pa ipak, povod za ovaj razgovor je posve druge prirode. Sarajevska pivara je većinski vlasnik Oslobođenja, a Selimović je nedavno izabran u Glavni odbor organizacije The World Association of Newspapers and News Publishers - WAN-IFRA kao do sada jedini izdavač iz BiH.

•Jeste li iznenađeni ovim priznanjem?

- Iskreno, bio sam iznenađen i prijedlogom da se nađem u Glavnom odboru WAN-IFRA-e. Sigurno znate da je riječ o sustavu otvorenog, online glasovanja i da Svjetsko udruženje novina i novinskih izdavača okuplja oko 3000 kompanija iz 120 zemalja. U toj ogromnoj mreži ispostavilo se kako sam dobio pozamašan broj glasova, ne samo iz Bosne i Hercegovine, i da sam izabran. Oslobođenje je dobitnik Zlatnog pera, nagrade koju ovo udruženje dodjeljuje, pa pretpostavljam da je i taj podatak utjecao na konačan ishod i broj mojih glasova. Hvala svima koji su me podržali.

• WAN-IFRA ima dugu tradiciju, osnovana je 1948. i globalno je prepoznata udruga koja se, uz obranu i promociju medijskih sloboda, zalaže za transformaciju medija i poboljšanje izdavačke industrije koja je u evidentnoj krizi. Kako izaći iz nje?

- Kada živite u Bosni i Hercegovini, kriza je skoro pa odgovor na pitanje - kako ste. Izdavačka djelatnost, kao i svaka druga, mora tražiti svoje puteve transformacije da bi ne samo opstala već se i dalje razvijala.

Neću otkriti toplu vodu ako kažem da su digitalni mediji budućnost, ali posljednja istraživanja pokazuju kako i tisak pronalazi svoje načine i puteve.

Oslobođenje je osnovano 1943. godine, u ratu od 1992. do 1995. izlazilo je svaki dan, u opsjednutom Sarajevu, a u vrijeme kada smo ga mi preuzeli bilo je u takvoj krizi da je prvi put u svojoj povijesti bilo suočeno s gašenjem. Uspjeli smo vratiti Oslobođenje čitateljima i prošle godine, možda se sjećate, 30. lipnja izdali 25.000. broj. To su pokazatelji koji govore da poslovanje u medijskom sektoru može biti uspješno. Naravno, i mi razvijamo digitalne platforme, i mi se, kao i ostatak svijeta, suočavamo s globalnim izazovima, tražimo puteve prema mlađoj publici, nastojimo poboljšati medijsku pismenost. WAN-IFRA, recimo, ima svoju World’s Young Readers Prize, a mi smo uz 70. rođendan Oslobođenja donijeli odluku dati svoj doprinos povratku kratke novinske priče i od tada svake godine Oslobođenje raspisuje natječaj koji je ograničen na mlade pisce. Ugodno smo iznenađeni brojem autora koji se odazivaju jer natječaj izaziva iznimno zanimanje.

Cijeli intervju čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?