Posljednji Molitveni doručak u Washingtonu pokazao je razinu zanimanja, ali je bio i svojevrsni barometar utjecaja lobista koji (ne) rade za tri strane u Bosni i Hercegovini. Interes je ključna riječ koja spaja američku administraciju i protagoniste iz ove zemlje, uostalom, što je slučaj i sa svih 3000 uzvanika koji su se tamo našli. A tamo su, prema dostupnim informacijama, bili samo, uvjetno rečeno, predstavnici dviju strana - srpske i bošnjačke.
Tko je predstavljao BiH
Hrvata ili barem njihovih viđenijih ljudi - nije bilo. Reprezentaciju iz BiH, koja, međutim, nikako ne "igra zajedno", činilo je krajnje raznoliko društvo. Od srpske članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, neformalnog srpskog čelnika u BiH Milorada Dodika i Ane Trišić-Babić. Tu se pojavila i s "english fluent speaking" čelnica Naše stranke Sabina Ćudić, ali i SDP-ov načelnik općine Stari Grad Irfan Čengić. Od "pomoćnih igrača" bili su tu Vico Zeljković, predsjednik Nogometnog saveza BiH, te još jedan sportski djelatnik i predsjednik nogometnog kluba Velež Admir Rahimić te Almir Badnjević, čelni čovjek IDDEEA-e.
Najvidljivija je, očekivano, bila srpska strana predvođena Dodikom. Tome timu koji radi za srpske, "kršćanske vrednote", kako se ističe u gotovo svim objavama, bila su otvorena vrata za susrete s nizom važnih dužnosnika. Čak i unatoč "sidelines photo", usputnim prilikama. Ali definitivno su uspjeli realizirati što se prije samo tri i pol mjeseca smatralo nemogućom misijom. Nakon što su uz pomoć lobističkoga kruga uglednog političara i bivšeg guvernera Illinoisa Roda Blagojevića, a ponajprije američkoga generala Michaela Flynna, ukinute sankcije te je sklonjen s "crne liste, Dodik je imao prigodu upoznati se i kurtoazno razgovarati s predsjedateljem američkog Kongresa Mikeom Johnsonom te ministrom obrane Peteom Hegsethom. Bila su zanimljiva objašnjenja uz objave na Dodikovu X profilu. Za Hegsetha je, uz ostalo, naveo kako je riječ o čovjeku "koji duboko razumije koliko je važno snažno, principijelno vodstvo, kao i obrana kršćanskih vrijednosti da bi se očuvala sloboda i poštovanje naroda diljem svijeta".
U Washingtonu je general Flynn organizirao i posebnu večeru za sudionike iz Republike Srpske. Sabina Čudić i Irfan Čengić pohvalili su se da su bili u Kongresu te da su imali susrete s utjecajnim zastupnicima. Javnost definitivno nije vidjela susrete s donositeljima odluka, pa se može samo nagađati koliko su stvarno bili učinkoviti ti susreti. Ranije prošle godine sličnim zamislima o lobiranju u SAD-u bavio se šef bosanskohercegovačke diplomacije Elmedin Konaković.
No, ta je inicijativa brzo propala zbog toga što je za posao "uime vlade" BiH bila angažirana privatna kompanija i bošnjačka udruga, što je, prema propisima u Sjedinjenim Američkim Državama, zabranjeno.
No, ono što se može primijetiti je da su u Washingtonu bili predstavnici dviju strana koje je samo prije dvije godine u izvješću Nacionalna sigurnosna agencija za 2024. procijenila da imaju potencijala za izazvati konflikt. Hrvate se u tome dokumentu također nije dotaknulo. Svojevrsni zaokret u pogledu lobiranja u Washingtonu najavio je ovoga tjedna čelnik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović. On je najavio posjet središtu američke administracije kako bi se pokušalo pridobiti potporu najvažnije zemlje svijeta za reforme koje se pokušavaju godinama provesti kako bi se prestalo s preglasavanjem Hrvata.
Definitivno je najdalje s lobiranjem, a ne susretima usput na Molitvenom doručku dogurala vlast RS-a. O tome zapravo svjedoči dramatičan zaokret da je od čovjeka kojega se smatralo problemom i kojega se nastojalo uz sankcije strpati i u zatvor postao sugovornik. Treba biti iskren i reći kako posve sigurno Banja Luka nije investirala malo novca u veze u Washingtonu. I to u kontinuitetu. Počevši od prvoga mandata, kada su Dodik i suradnici čak podupirali prvu, ali i drugu kandidaturu predsjednika Donalda Trumpa.
U međuvremenu je Dodik postao osoba koja je sjedila na Molitvenom doručku, a prije pola godine bio posve izoliran. No, nisu samo izravne američke veze bile važne za ovaj kopernikanski obrat. To su i veze s Jeruzalemom, odnosno prethodni posjet te susret s premijerom Benjaminom Netanyahuom. Ali i mađarskim premijerom Viktorom Orbánom koji je također jako puno "investirao" u odnose s Washingtonom. Najviše je grča u želucu Dodik upravo, očekivano, stvorio u Sarajevu posljednjim raspletom.
Nastavili obračune
Ta činjenica poslužila je ponajprije aktualnoj oporbi iz SDA i DF-a za nastavak obračuna s predstavnicima "trojke". Ponajprije ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem. Iako ništa od toga nije točno jer SDA nije bio ništa uspješniji, a dapače, najbolji dokaz koliko su i oni bili u nemilosti pokazuje činjenica da se upravo ta stranka našla izvan vlasti zbog poteza bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja. Njegov odlazak i reset američke politike u Washingtonu ponajprije je omogućio Dodikov rezultat. To je smjerokaz i za druge kako se može napraviti iskorak. Naravno, u pojedinačnom interesu njihovih naroda, a ne nužno i države.
Otvori KEKS Pay
