Najavljeni set aktivnosti u Republici Srpskoj nakon presude Miloradu Dodiku s jedne strane te aktivnosti stranaka “trojke” s druge, koje su usmjerene na micanje kadrova SNSD-a iz izvršne vlasti na razini države, prijete u potpunosti blokirati europski put Bosni i Hercegovini te otvoriti prostor daljnjoj destabilizaciji političkih prilika. To bi u svjetlu geopolitičkih nestabilnosti, ruske agresije na Ukrajinu, trgovinskih napetosti i općenito izostanka unutarnje vizije budućnosti BiH, odnosno najmanjeg zajedničkog nazivnika oko kojega bi se okupili predstavnici svih triju naroda, otvorilo prostor mogućem urušavanju teško ostvarenog napretka na europskom putu BiH, a koji, osim nekoliko pozitivnih primjera, nije rezultirao značajnijim iskorakom još od proljeća prošle godine.
Nužnost dijaloga
Hrvatski politički predstavnici od samog početka inzistiraju na povratku dijalogu i kompromisu kao temeljnim odrednicama političkog djelovanja u Bosni i Hercegovini, uz uvažavanje prava i interesa konstitutivnih naroda, te zagovaraju povratak fokusa, energije i djelovanja na ispunjavanju preostalih reformi koje od nas traži Europska unija kako bismo konačno otvorili pristupne pregovore. U svjetlu proeuropskog djelovanja hrvatske stranke traže i poštivanje odluka Ustavnog suda, jednog od zahtjeva iz izvješća Europske komisije, a jedna od tih presuda, koja do danas nije provedena, odnosi se na predmet “Ljubić” koji tretira tematiku legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda. Stoga inzistiranje na donošenju novog Izbornog zakona koji bi omogućio legitimno predstavljanje u onim institucijama koje je Ustav BiH odredio za tu namjenu, a to su Predsjedništvo i domovi naroda, predstavlja kontinuitet proeuropske politike hrvatskog naroda u BiH. Uostalom, načelo konstitutivnosti naroda u BiH dio je i službenih akata Europske unije. Međutim, dubina podjela i antagonizam kojemu svjedočimo na relaciji Banja Luka - Sarajevo prepreka su povratku reformama te je stoga od suštinskog značaja nastaviti lobirati u institucijama Europske unije, tražeći aktivniji pristup Bruxellesa, kao i uvažavanje specifičnosti političkog života u zemlji. Kao i u brojnim prilikama do sada, za očekivati je da će Republika Hrvatska imati ključnu ulogu u povratku fokusa Europske unije na Bosnu i Hercegovinu, a o tomu svjedoči i činjenica da je Vlada RH na čelu s Andrejem Plenkovićem uspjela pozicionirati BiH među teme ljetnog zasjedanja Europskog vijeća.
Europsko vijeće tom je prilikom naglasilo da će nastaviti blisko surađivati sa zapadnim Balkanom i podržavati njegove napore u reformama na putu prema članstvu u EU. Europsko vijeće ostaje, ključna je poruka, predano unaprjeđenju postupne integracije između Europske unije i regije tijekom samog procesa proširenja na reverzibilan i na zaslugama utemeljen način. Budućnost zapadnog Balkana je u Europskoj uniji, bit je stava ove ključne institucije Europske unije. Dvije strateške odluke Europske unije vezane uz BiH upravo su posljedica snažnog zalaganja Hrvatske. Europska komisija 8. studenoga 2023. izdala je preporuku za otvaranje pregovora o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom nakon što se postigne potrebna usklađenost s kriterijima za članstvo. U prosincu 2023. čelnici i čelnice zemalja EU-a izrazili su spremnost za otvaranje pregovora o pristupanju nakon što Bosna i Hercegovina dosegne tu ključnu etapu. U ožujku 2024. čelnici i čelnice zemalja EU-a dali su zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o pristupanju na temelju preporuke Komisije od 12. ožujka 2024. U tu su svrhu pozvali Komisiju da pripremi pregovarački okvir. Ujedno su pozvali Vijeće da taj okvir donese nakon što Bosna i Hercegovina poduzme sve relevantne korake navedene u izvješću Komisije od 12. listopada 2022.
Pitanje Plana rasta
S druge strane, u onom ekonomskom smislu, pitanje europskih integracija usko je vezano uz temu Plana rasta koji bi za BiH donio milijardu eura podrške, međutim, zbog dobro poznatih nesuglasica BiH još uvijek nema usuglašenu Reformsku agendu koja je preduvjet povlačenju sredstava. Za to vrijeme jedina je svijetla točka sudjelovanje u programima prekogranične suradnje u kojima je, ponovno, iskustvo Republike Hrvatske ključno. A bit će i još više onoga trenutka kada bude potrebno raditi na usklađivanju domaćeg zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom.
Otvori KEKS Pay
