Nakon nekoliko smrtonosnih slučajeva u Bavarskoj, Borna virus sada je prvi put potvrđen i na sjeveru Njemačke. Jedna osoba u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju oboljela je od rijetke, ali iznimno opasne infekcije koja u većini slučajeva završava smrću ili teškim neurološkim posljedicama, zbog čega zdravstvene vlasti pozivaju građane na pojačan oprez.
Prvi slučaj smrtonosnog bornavirusa potvrđen na sjeveru Njemačke
Gotovo svi zaraženi umiru, a oni koji prežive često ostaju s teškim trajnim posljedicama. Nakon nekoliko slučajeva u Bavarskoj, sada je infekcija bornavirusom prvi put potvrđena i na sjeveru Njemačke.
U okrugu Ludwigslust-Parchim u saveznoj zemlji Mecklenburg-Zapadno Pomorje potvrđen je prvi slučaj zaraze bornavirusom. Kako su lokalne vlasti objavile u petak, Državni ured za zdravstvo i socijalna pitanja (LAGuS) potvrdio je infekciju tijekom svibnja.
Nadležne službe zasad nisu objavile dodatne informacije. Nije poznato koliko godina ima oboljela osoba niti u kakvom je zdravstvenom stanju.
Rijedak, ali iznimno opasan virus
Bornavirus je vrlo rijedak, ali izrazito opasan patogen koji kod ljudi izaziva teške upale mozga. Bolest obično započinje simptomima poput glavobolje, povišene temperature i općeg osjećaja slabosti. Nakon nekoliko dana razvijaju se ozbiljni neurološki simptomi, uključujući zbunjenost, poremećaje govora i epileptične napadaje.
Kod većine pacijenata stanje se brzo pogoršava te oboljeli padaju u duboku komu.
Za bornavirus trenutačno ne postoji cjepivo. Na razini cijele Njemačke godišnje se bilježi manje od deset slučajeva zaraze, a većina ih se pojavljuje upravo u Bavarskoj. Tamo su ove godine već dvije osobe preminule, dok je prijavljeno i nekoliko novih infekcija.
Prema podacima bavarskog Zemaljskog ureda za zdravstvo, gotovo svi poznati slučajevi infekcije virusom BoDV-1 završili su smrtnim ishodom. Samo su četiri osobe dosad preživjele bolest, no neke od njih ostale su s najtežim neurološkim oštećenjima.
Virus prenose rovke
Glavni prijenosnik bornavirusa je poljska rovka. Zaražene životinje izlučuju virus putem izmeta, urina i sline, a same pritom ne pokazuju znakove bolesti.
Do prijenosa na ljude može doći, primjerice, tijekom čišćenja staja, šupa, kokošinjaca ili skladišta drva, kada se podigne prašina kontaminirana virusom.
Zdravstvene vlasti upozoravaju građane da nikada ne diraju mrtve životinje golim rukama. Tijekom čišćenja zatvorenih prostora preporučuje se nošenje jednokratnih rukavica te zaštitne maske za nos i usta, osobito ako postoji mogućnost podizanja prašine.
Otvori KEKS Pay
