Energetska sigurnost ne može se odvojiti od ekonomske i nacionalne sigurnosti, objavljeno je danas u Tuzli na konferenciji "Regionalna energetska sigurnost i održivi investicijski ciklus" - Energy Turnaround.
Prvom panelu o energetskoj povezanosti Zapadnog Balkana, sigurnosti opskrbe i strateškim partnerstvima prisustvovali su premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić i otpravnik poslova Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u BiH John Ginkel.
Ginkel je naglasio da je diverzifikacija izvora energije jedno od ključnih pitanja za sve moderne zemlje, posebno u vrijeme sve veće potrošnje energije zbog razvoja umjetne inteligencije, podatkovnih centara i moderne industrije.
- Energetska sigurnost ne može se odvojiti od ekonomske i nacionalne sigurnosti. Suvremenom svijetu treba više energije nego ikad prije i to se neće promijeniti - rekao je Ginkel.
Naglasio je da je angažman SAD-a u BiH usmjeren upravo na energetsku sigurnost, budućnost zemlje i partnerstvo među zemljama.
Govoreći o ranjivosti energetskih sustava, Ginkel je izjavio da su događaji iz 2022. godine pokazali koliko je opasno oslanjati se na jedan izvor energije.
- Bosna i Hercegovina je danas ranjiva jer njen plin dolazi iz jednog izvora, kroz jedan plinovod i jednu međusobnu vezu. To nije dobro za energetsku sigurnost, niti za nacionalnu sigurnost i gospodarski rast - rekao je Ginkel.
Dodao je da BiH mora imati raznolikost energetskih izvora, uključujući plin, obnovljive izvore i ugljikovodike, te da je potreban zajednički rad javnog i privatnog sektora kako bi se razvio sustav koji će trajati desetljećima.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić rekao je da se energetska sigurnost mora promatrati u nacionalnom, a ne etničkom kontekstu, naglasivši da koncept nacionalne sigurnosti u BiH znači sigurnost države.
Naglasio je da je energetska sigurnost sve više rezultat regionalne povezanosti i međusobne integracije energetskih sustava.
- Oni koji su povezani s regijom i Europom svakako su jači i otporniji na izazove koji se mogu pojaviti u energetskom sektoru. To je put kojim Federacija BiH želi ići, a siguran sam da i Bosna i Hercegovina i zemlje regije također žele ići - rekao je Nikšić.
Kao prednost Federacije BiH i Bosne i Hercegovine naveo je geostrateški položaj između tržišta jugoistočne i srednje Europe, dodajući da regionalna povezanost donosi veću sigurnost opskrbe, učinkovitije korištenje infrastrukture, bolju integraciju obnovljivih izvora energije i bolje odgovore na poremećaje na tržištu.
Po njegovim riječima, od posebne su važnosti prekogranični projekti elektroenergetske i plinske infrastrukture, uključujući Južnu plinsku interkonekciju.
Nikšić je rekao da izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji, gotovo jednoglasno usvojene u oba doma Parlamenta Federacije BiH, omogućuju izravne razgovore s investitorima i otvaraju prostor za dolazak važnog investitora u Federaciju BiH.
Ginkel je ponovio da SAD snažno podržava Južnu interkonekciju, ocjenjujući da je ovaj projekt dio doprinosa SAD-a energetskoj sigurnosti srednje i istočne Europe.
- Južna interkonekcija važna je ne samo za BiH već i za cijelu regiju. Moderna energetska infrastruktura previše je važna i skupa da bi se itko sam upustio u takav projekt. Potrebna je suradnja između država, privatnog i javnog sektora, kao i regulatorni okvir koji će investitorima pružiti sigurnost - rekao je Ginkel.
Nikšić je naglasio da je Vlada Federacije BiH od početka na istoj strani s američkim veleposlanstvom i američkom administracijom kada je u pitanju potreba provedbe Južne interkonekcije.
- Nitko nema koristi od toga koliko smo sastanaka održali i koliko smo o tome razgovarali dok se projekt ne završi, dok ne počnu radovi i dok ne vidimo konkretne rezultate - rekao je Nikšić.
Dodao je da Južna interkonekcija donosi alternativni izvor opskrbe plinom Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini, veću sigurnost opskrbe i mogućnost povoljnijih tržišnih uvjeta.
- Važno je da u ovom trenutku postajemo i tranzitna zemlja i da će taj plin preko Federacije, odnosno Bosne i Hercegovine, ići u srednju Europu i zemlje Europske unije - rekao je Nikšić.
Upozorio je i da se Federacija BiH od izvoznika električne energije pretvorila u uvoznika, što, kako je rekao, ukazuje na potrebu reorganizacije cijelog energetskog sektora.
- To je nešto što je Federaciji i Bosni i Hercegovini potrebno. Imamo značajne resurse, od hidroenergije do termoelektrana, ali se odmah suočavamo i s pitanjem dekarbonizacije, poreza na CBAM i potrebe za proširenjem kapaciteta obnovljivih izvora energije - rekao je Nikšić.
Po njegovim riječima, Vlada Federacije BiH posvećena je odgovoru na sadašnje i buduće izazove kroz pravednu tranziciju rudnika, razvoj obnovljivih izvora energije i Južnu plinsku interkonekciju, s ciljem ostavljanja sigurnog i stabilnog energetskog sektora za buduće generacije.
Ginkel je naglasio da BiH ima značajan energetski potencijal, posebno u hidroenergiji, te da američke tvrtke razvijaju
razgovaraju s predstavnicima BiH o mogućnostima njihovog daljnjeg razvoja.
Dodao je da su u tijeku i rasprave o malim modularnim nuklearnim elektranama, ali da se ne smije zanemariti uloga ugljikovodika jer je riječ o pristupačnoj energiji koja je potrebna BiH.
- U trenutku kada BiH bude imala odgovarajuće politike, energetsku infrastrukturu i regulatorni okvir prilagođen modernom gospodarstvu, uvjeren sam da ćemo u sljedećih pet, šest, sedam ili deset godina vidjeti ekonomski prosperitet u ovoj zemlji - rekao je Ginkel.
Dvodnevna konferencija u Tuzli okuplja predstavnike vlada, veleposlanstava, međunarodnih institucija, javnih poduzeća, operatera, investitora i privatnog sektora iz BiH i regije.
Nakon uvodnih govora i prvog panela, za nastavak prvog dana planiran je ministarski panel o energetskim politikama, regionalnoj suradnji, sigurnosti opskrbe, dekarbonizaciji i ulaganjima. Drugog dana konferencije fokus će biti na plinu, nafti, električnoj energiji, Južnoj interkonekciji, pravednoj tranziciji i ulozi javnog i privatnog sektora u novom investicijskom ciklusu.
Otvori KEKS Pay
