- U slučaju ekstremnih poremećaja, početno razdoblje je najkritičnije - navodi se u dokumentu koji postavlja moguće scenarije, od rata do cyber-napada i smrtonosnih bolesti pa do poplava prouzročenih klimatskim promjenama.
Kriza za krizom
Pet godina nakon prvih lockdowna zbog pandemije COVID-19 i tri godine nakon ruske invazije na Ukrajinu, uz sve veću prijetnju prirodnih katastrofa i financijskih šokova, plan dolazi u trenutku kada Europa prelazi iz jedne krize u drugu. - Ni jedna od velikih kriza posljednjih godina nije bila izolirana ili kratkotrajna - navodi se u dokumentu. - Europa si ne može priuštiti da ostane reaktivna - dodaje se. Strategija bi trebala "stvoriti sigurnu i otpornu Uniju s kapacitetima potrebnim za predviđanje i upravljanje prijetnjama i opasnostima, bez obzira na njihovu prirodu ili podrijetlo". To uključuje pružanje smjernica državama članicama za "obuhvaćanje skladištenja osnovnih zaliha, krizno planiranje, dostupnost skloništa te mjere za osiguranje dostupnosti ključne kopnene i svemirske infrastrukture", navodi se u prijedlogu. Samo nekoliko tjedana nakon što je Europa objavila svoju prvu strategiju obrane, plan pripravnosti naglašava da je "hitno pitanje" da EU i njegove zemlje članice ojačaju pripravnost u svim sektorima. Priprema za rat zauzima visoko mjesto na listi prioriteta. Iako strategija ne donosi nove obrambene inicijative, predlaže model upravljanja krizama inspiriran skandinavskim zemljama, gdje je cijelo društvo - od građana do tvrtki i vlada - uključeno u proces. Plan Komisije oslanja se na zaključke izvješća Niinistö, koje predlaže poboljšanja u pripremi EU-a za rat i civilnu zaštitu. Geopolitičke prijetnje mogu se pojaviti i u fizičkom i u digitalnom prostoru. Europa bi trebala biti spremnija na cyber-napade, navodi se u nacrtu. Od početka rata u Ukrajini Rusija je intenzivirala aktivnosti u cyberspaceu, uključujući napade na ključnu infrastrukturu poput energetskih mreža. Posebno je istočno krilo Europe zabilježilo porast cyber-napada. Kina, Iran i Sjeverna Koreja također kontinuirano ciljaju zapadne vlade, kompanije i druge ključne institucije. Državno sponzorirani hibridni i cyber-napadi postali su "stalna karakteristika današnje stvarnosti", ističe se u dokumentu. Jedan od ključnih prijedloga je uspostava "europskog sustava za uzbunjivanje u oblasti cyber-sigurnosti", koji bi, prema Komisiji, poboljšao europsku detekciju prijetnji i situacijsku svijest. Također se predlaže digitalna obuka i pomoć državama koje žele pristupiti EU, kao i veća upotreba cyber-diplomacije i poboljšana suradnja s NATO-om. - EU mora promovirati suradnju između javnih i privatnih organizacija u strateškim sektorima poput cyber-sigurnosti, osiguravajući da su potrebe radne snage i obrazovne ponude usklađene - navodi se u nacrtu. - Riječ je i o tome kako reagiramo na poplave; vidjeli smo što se dogodilo u Španjolskoj, koja je prošle godine pretrpjela "monstruozne" poplave, usmrtivši stotine ljudi. Mnogi ne znaju što učiniti suočeni s prirodnim katastrofama - dodala je. - Sve vrste kriza zahtijevaju određene osnovne vještine, neko razumijevanje i znanje o tome što prvo učiniti - navodi. Komisija predlaže strategiju EU-a za skladištenje kako bi se poboljšao pristup ključnim resursima, uključujući one za hitne slučajeve i odgovor na katastrofe, medicinske mjere, kritične sirovine, energetsku opremu te potencijalno hranu i vodu. Strategija će kombinirati centralizirane rezerve EU-a s doprinosima država članica, navodi se u izvješću. Dok neke zemlje EU-a žele fokusirati ulaganja na obranu, druge smatraju da su klimatske promjene prioritet.
Odgovor i pripravnost
Europska komisija predlaže reviziju financijskih instrumenata za krizni odgovor kako bi se osiguralo da mehanizmi financiranja kriza budu skalabilni i prilagodljivi promjenjivim rizicima i krizama. Izvršna vlast EU-a također planira integrirati pripravnost u vanjske investicije, uključujući širenje projekata prilagođavanja klimatskim promjenama i otpornosti u partnerskim zemljama. Kako bi učvrstila ove mjere, Komisija razmatra novi zakonodavni paket za postavljanje standarda i dugoročnih ciljeva pripravnosti. - Komisija će procijeniti potrebu i izvodljivost Zakona o pripravnosti EU-a kako bi se ojačala otpornost ključnih društvenih funkcija kroz postavljanje zajedničkih standarda i mjerljivih dugoročnih ciljeva - stoji u dokumentu. Pripravnost i sigurnost bit će "integrirani i uključeni" u europsko zakonodavstvo, politike i programe, a dokument navodi 30 ključnih akcija pod sedam tema, uključujući civilno-vojnu suradnju, javno-privatnu suradnju i pripravnost stanovništva.
