Bosna i Hercegovina ubrzano stari, a pitanje tko će brinuti o starijim građanima postaje jedan od najvećih socijalnih izazova koji zemlji tek slijedi. Dok mladi odlaze, rađa se sve manje djece, a životni vijek se produljuje, broj starijih raste. Istodobno se smanjuje broj ljudi radne dobi koji bi trebali financirati sustave mirovinske, zdravstvene i socijalne zaštite, ali i pružati svakodnevnu pomoć roditeljima i drugim članovima obitelji, piše Večernji list BiH.
Podaci UN-a
Podaci UN-ove baze World Population Prospects, koje objavljuje Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE), pokazuju da su osobe starije od 65 godina u 2025. činile 22,9 posto stanovništva BiH. Uz ukupnu populaciju od oko 3,14 milijuna ljudi, to znači da je u zemlji približno 718.000 osoba starijih od 65 godina. Prosječna dob stanovništva dosegnula je 45,7 godina. No ono što posebno zabrinjava jest projekcija za budućnost. Prema istoj bazi, do 2050. godine BiH bi trebala imati oko 2,46 milijuna stanovnika, dok bi udio osoba starijih od 65 godina mogao dosegnuti 34 posto. Istodobno bi se udio najstarijih, osoba u dobi od 80 i više godina, povećao s današnjih 5,2 na 11,3 posto. To znači da će BiH u sljedećim desetljećima imati ne samo manje stanovnika nego i potpuno drukčiju dobnu strukturu. Bit će manje ljudi koji rade i plaćaju doprinose, a više onih kojima će trebati mirovina, zdravstvena zaštita, pomoć u kući, njega i dugotrajna skrb.
Desetljećima se podrazumijevalo da će o starim roditeljima brinuti djeca. Međutim, taj model sve je teže održiv. Djeca često žive u drugim gradovima ili državama, obitelji su manje, a žene koje su tradicionalno preuzimale najveći dio neplaćene skrbi sve su više zaposlene. UNFPA upozorava da starenje stanovništva donosi sve veće zdravstvene i socijalne potrebe. S porastom dobi raste i rizik od bolesti poput Alzheimerove, moždanog udara, raka, problema sa sluhom i vidom, što povećava potrebu za različitim oblicima pomoći. Upravo će zato pitanje dugotrajne skrbi postajati sve važnije. Nije riječ samo o tome ima li starija osoba pravo na mirovinu. Kada više ne može sama živjeti, potrebno joj je pomoći pri kupanju, oblačenju, hranjenju, uzimanju terapije, kretanju ili odlasku liječniku. Ako je nepokretna ili boluje od demencije, potreba za njegom može biti praktički cjelodnevna. A tko će tu njegu pružati?
Domovi pod pritiskom
Podaci iz Federacije BiH pokazuju da potreba za institucionalnim smještajem već raste. Prema Federalnom zavodu za statistiku, u 2025. evidentirano je 66 ustanova socijalne zaštite za odrasle i starije osobe, s ukupno 4708 korisnika i 1858 zaposlenih. Od korisnika, 2281 bio je u dobi od 80 i više godina. Za usporedbu, 2020. godine u istoj kategoriji bile su evidentirane 62 ustanove s 3816 korisnika i 1602 zaposlena. U pet godina broj korisnika povećan je za više od 23 posto, dok je broj ustanova porastao za oko 6,5 posto. Brojke, međutim, ne znače da su svi stariji kojima treba pomoć smješteni u domove. Naprotiv, najveći dio skrbi i dalje se odvija u obiteljima. Dom je za mnoge posljednja opcija, osobito zbog cijene smještaja. U ustanovama nisu samo osobe koje su doživjele duboku starost. Među razlozima smještaja navode se i teža kronična oboljenja, duševne smetnje i tjelesni invaliditet. To znači da starenje stanovništva istodobno povećava potrebu za stručnim njegovateljima, medicinskim osobljem i drugim radnicima koji mogu pružiti dugotrajnu skrb. Tu se otvara još jedan problem. Čak i ako BiH izgradi nove domove i proširi postojeće kapacitete, ostaje pitanje tko će u njima raditi. Potreba za njegovateljima, medicinskim sestrama i drugim stručnim radnicima povećavat će se upravo u trenutku kada zemlju napušta velik broj radno sposobnih ljudi...
Premium tekstove u cijelosti čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH
Otvori KEKS Pay
