O protekloj godini, europskom putu BiH, unutarnjim problemima, političkim borbama i planovima u novogodišnjem intervjuu za Večernji list BiH govorio je Dragan Čović, dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH. U godini u kojoj smo obilježili 30 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma govori o budućnosti u Europskoj uniji, nužnim reformama, potrebi dogovora među strankama i narodima, pronalasku kompromisa te 2026., koja je izborna godina.
Koji su događaji, po vašem mišljenju, obilježili 2025.?
- Protekla je godina uistinu bila obilježena brojnim turbulencijama na političkoj sceni. Iako je dosta čimbenika oblikovalo godinu na različite načine, kazao bih da je najbitniji događaj predstavljalo obilježavanje 30 godina Daytonskog mirovnog sporazuma, koji je uspostavio dugoiščekivani mir i naše političko uređenje. U razdoblju kada se već dugi niz godina sustavno suočavamo s napadima na mir, stabilnost, integritet i ravnopravnost konstitutivnih naroda, smatram kako je ponovno iskazivanje unutarnjeg i vanjskopolitičkog poštovanja prema našem ustavnom okviru od iznimne važnosti. To se na određen način dogodilo i u konačnoj presudi u slučaju “Kovačević” kada je na Velikom vijeću, gotovo jednoglasno, odbijen koncept unitarističke BiH. Iako je godina donijela niz izazova s kojima smo se u manjoj ili većoj mjeri uspješno nosili, kazao bih kako je na koncu 2025. jasno kako BiH nastavlja koračati daytonskim koracima, trajno usidrena u načelu ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda.
Kada pogledate unatrag na 2025., što smatrate svojim ključnim političkim uspjehom, a što najvećim propuštenim prilikama?
- Kao ključni politički uspjeh kazao bih da smo uspjeli očuvati mir i stabilnost BiH. U brojnim navratima u posljednjih 12 mjeseci svjedočili smo teškim riječima, prijetnjama i pokušajima svrgavanja vlasti koji bi, da su se ostvarili, doveli do znatno većih problema od onih s kojima smo svejedno bili suočeni. Istodobno, kazao bih kako smo postigli izniman uspjeh u objašnjavanju važnosti očuvanja daytonskog okvira te značajno razumijevanje zemalja članica Europske unije, ali i partnera diljem svijeta, o sustavnoj opstrukciji hrvatskih prava koja se kontinuirano ponavlja kroz naše izborne cikluse. Naravno da se najveća propuštena prilika ogleda u činjenici da, uz sav trud, ipak nismo uspjeli dosegnuti otvaranje pregovaračkog procesa s Europskom unijom, što pripisujemo nestabilnosti unutarnjeg dijaloga i kroničnom pribjegavanju alibi-politici. Tu prvenstveno govorim o neusvajanju potrebnih europskih zakona, gdje smo uložili izniman trud i veći dio godine, nadajući se kako će svi partneri prepoznati važnost njihova usvajanja. Ipak, iz ove godine izlazimo s trima jasnim porukama – BiH će očuvati svoju stabilnost, ostvariti europsku budućnost i temeljiti oboje na daytonskom načelu konstitutivnosti.
Jeste li u nečemu tijekom ove godine morali korigirati vlastite političke procjene ili “crvene crte”?
- Iako su mnogi nazivali prethodnu godinu godinom najvećih izazova od Daytonskog sporazuma, u više sam navrata isticao kako se ne slažem s tom tvrdnjom. Da, naravno, suočili smo se s nizom neplaniranih izazova koji su prouzročili brojne zastoje i neslaganja, ali kazao bih kako smo se u protekla tri desetljeća sasvim sigurno nosili i sa značajno ozbiljnijim krizama. Ono u čemu smo prvenstveno morali korigirati svoje procjene bio je optimizam u kolektivnoj predanosti našem europskom putu. Iskreno govoreći, očekivali smo ozbiljniji pristup svih dionika vlasti prema našim reformskim procesima, čak i usred određenih kriza u kojima smo se nalazili, iako često nismo nailazili na razumijevanje kako je članstvo u Europskoj uniji naš najviši vanjskopolitički cilj. No, hrvatska politika nastavlja raditi na sustavnom provođenju svih prioriteta ove zemlje – i onda kada ne nailazi na razumijevanje za njihovu žurnu ili stratešku važnost.
Što se promijenilo u komunikaciji s novom američkom administracijom 2025. i koliko su sada usklađeni vaši prioriteti?
- Činjenica je kako je administracija SAD-a u novom mandatu pod vodstvom predsjednika Trumpa znatno promijenila svoj pristup prema BiH. Iako su osnovni ciljevi u najvećoj mjeri ostali jednaki, osjetan je nov, poboljšan i pragmatičan pristup koji iskazuje potrebu samostalne suradnje i sudjelovanja u novim rješenjima među trima konstitutivnim narodima bez prisilnog djelovanja međunarodnih čimbenika. Što se tiče naših prioriteta, kazao bih da su oni danas u najvećoj mjeri usklađeni. Mir, stabilnost, teritorijalni integritet, suverenost i multietnički karakter ciljevi su kojima smo duboko predani, uz, naravno, sudjelovanje američkih predstavnika, no ne nužno u političkom koliko u ekonomskom smislu. Upravo je takav kapital danas poželjan u BiH i nastavljamo predano raditi s predstavnicima američke administracije kako bismo osigurali upravo takvu klimu koja će omogućiti daljnja američka investiranja u našoj zemlji.
Je li izgradnja Južne interkonekcije pod američkim vodstvom, da tako kažemo, gotova stvar? Mogu li i kakve opstrukcije ugroziti provedbu tog strateškog projekta za Hrvate i BiH u cjelini?
- Nadam se da će pitanje Južne interkonekcije činiti pozitivnu iznimku i da se nalazimo na pragu realizacije najvećeg suvremenog energetskog projekta. Južna plinska interkonekcija danas u praktičnom smislu predstavlja konekciju sa svim središtima u BiH kroz novi pravac opskrbe. Međutim, u drugom smislu ona ujedno predstavlja energetsku diverzifikaciju i dugoročnu stabilnost BiH. Ulazak američkih partnera u ovaj projekt predstavlja novi trenutak koji obećava realnu nesmetanu izgradnju plinovoda, ali i eliminaciju BH-Gasa kao nametnute tvrtke koja, osim što ne zapošljava nijednog predstavnika hrvatskog interesa, ne posjeduje ni stručne kvalifikacije, kapacitet, znanje ni potencijale za provođenje takvog ozbiljnog projekta. Hoće li netko posezati za ugrožavanjem provedbe Južne plinske interkonekcije, ne mogu kazati sa sigurnošću. Međutim, ono što mogu kazati jest da to neće biti hrvatska strana. Kao i do sada, nastavljamo predanu i aktivnu suradnju u osiguravanju da Južna plinska interkonekcija bude izgrađena u najskorijem roku i da je predvode stručne osobe koje će u projektu, uz svoje stručne kvalifikacije, predstavljati i nacionalni, odnosno konstitutivni element.
Gdje je BiH realno na europskom putu krajem 2025. i što je, po vama, najveći konkretan pomak u odnosu na prethodnu godinu?
- BiH danas na europskom putu nije gdje smo na početku ove godine vjerovali da će biti. Od toga ne možemo pobjeći. No, ono što možemo učiniti jest realno sagledati što nas je dovelo do ove situacije. Iako nismo otvorili pregovarački proces, ipak smo postigli određen napredak. Međutim, u svijetu koji se brzo mijenja i regiji koja ipak postiže integracijske uspjehe BiH mora postizati brže iskorake kako bi nadomjestila svoj zaostatak i dokazala ozbiljno nastojanje da se jednoga dana pridruži Europskoj uniji kao punopravna članica. Krajnje je vrijeme da svi koalicijski partneri to razumiju.
Što smatrate ključnim razlozima zbog kojih BiH nije više napredovala na europskom putu i tko je najodgovorniji za to?
- Europski put BiH za sve nas trebao je biti najviši vanjskopolitički cilj. Iako za HDZ BiH to i jest, naši partneri u vlasti nisu uvijek bili istoga stanovišta te su često žrtvovali napredak zbog osobnih konflikata i za osobne političke bodove. Takvo što smatramo neozbiljnim i neprimjerenim sudjelovanjem u vlasti, koja nastoji implementirati ozbiljne procese kakvi su integracija BiH u obitelj Europske unije. BiH je, prvenstveno zahvaljujući trudu predsjedateljice Vijeća ministara Borjane Krišto, i u izazovnom razdoblju ostvarila određen napredak iako smo očekivali znatno više. Sada ulazimo u izbornu godinu koja će, sasvim sigurno, biti opterećena drugačijim izazovima i gdje će se prostor za suradnju znatno suziti. Žao mi je što nismo imali dovoljno političke mudrosti da u prvom redu zadovoljimo kriterije na našem europskom planu, a zatim pristupimo rješavanju unutarnjih izazova, vjerujući kako smo potencijalno povijesnu godinu na određeni način žrtvovali za cilj koji nije vrijedan našega europskog puta. Oni koji su s jedne ili druge strane narušavali koalicijski kapacitet, vjerujem, svjesni su svoje uloge u situaciji kada nismo službeno počeli pregovarački proces, čak ni uz naša iznimna nastojanja da osiguramo okvir u kojem to možemo učiniti.
Kako danas opisujete odnose HDZ-a BiH s partnerima na državnoj i entitetskim razinama: jesu li odnosi stabilni ili je riječ o krhkom balansu koji se stalno iznova krpa?
- Odnosi na razini Federacije BiH danas su stabilni. To smo i pokazali kontinuitetom rada svih institucija koji nikada nije bio narušen nestabilnošću kojom smo svjedočili na nekoj drugoj razini. Ako pak gledamo cjelokupan mandat, moram kazati kako smo, nažalost, i na razini Federacije ipak svjedočili derogirajućoj praksi preglasavanja hrvatskoga naroda te razočaravajućem blokiranju imenovanja hrvatskih kadrova, kao i neopravdanim napadima na iste. Ipak, HDZ BiH nastojao je maksimalno zadržati stabilnost, spremno odgovarajući i na izazove ovog tipa. S druge strane, vlast na razini BiH od samog je početka godine pretrpjela brojne izazove, udare i nastojanja izmjene vlasti suprotno izbornoj volji svakog od triju konstitutivnih naroda. Nažalost, jednostrana istupanja iz vlasti ili dvostrani sukobi često su nas dovodili do točke blokada i prepirki koje su ostavile bespotrebne posljedice na naš unutarnji razvoj, ali i europski put. HDZ BiH uvijek je bio zagovornik dijaloga, suradnje i tolerancije. To smo i ove godine praktično iskazali, nastojeći očuvati stabilnost i popraviti političku klimu koja je u nebrojenim navratima bila ozbiljno narušena javnim iznošenjima onoga što je trebalo biti izneseno za koalicijskim stolom. Koliko smo u tome uspjeli, ne ovisi, naravno, o nama samima, no nastavit ćemo s jednakim stabilizirajućim djelovanjem sve do idućeg izbornog procesa, nastojeći izvući maksimum za dobrobit BiH.
Što ste naučili iz pregovora s SDA, “trojkom” i predstavnicima iz RS-a tijekom ove godine? Gdje vidite prostor za dugoročni kompromis, a gdje tvrde granice?
- Protekla godina uistinu je bila obilježena razgovorima sa svim strankama koje danas smatramo političkim dionicima. U procesu tih razgovora naišli smo na određene dodirne točke, ali i, naravno, točke razilaženja. Smatram kako je međusobno poštivanje prava konstitutivnih naroda te poštivanje preuzetih dogovora upravo onaj prostor u kojemu možemo naći potrebne dugoročne kompromise. To je za nas tvrda granica. Ispod te crte nećemo ići. Vjerujem i kako će politička scena nakon sljedećih općih izbora biti znatno stabilnija te formirana sa svima onima koji budu spremni prihvatiti ravnopravno participiranje hrvatskoga naroda u svim institucijama i na svim razinama vlasti u BiH.
Jeste li spremni javno reći koje ste zahtjeve partnera odbili tijekom 2025., a da javnost o tome nikada nije bila detaljno informirana?
- Prava bit leži u činjenici da smo odbili promjenu vlasti na razini BiH bez stvarnih načela, jasnih smjernica i stabilnog koalicijskog kapaciteta za rad. Ono što također mogu kazati jest da svi zahtjevi koji ne uključuju izmjene Izbornog zakona koje će poštovati neovisnu izbornu volju hrvatskoga naroda za nas, u konačnici, nisu ozbiljni zahtjevi. Ono što svatko danas ili u budućnosti mora shvatiti jest da ova država ne može graditi svijetlu budućnost s krnjom implementacijom Ustava. Od svih naših partnera očekujemo ozbiljan pristup svakoj problematici. Ono od čega zaziremo jest pribjegavanje domaće politike međunarodnom autoritetu kao mehanizmu vođenja vlasti. To nije obnašanje vlasti, to je bježanje od vlastite odgovornosti vođeno strahom od etikete “izdajnika”. Mi smo svi dobili izborno povjerenje vlastitih naroda i duboko vjerujem kako je naša isključiva odgovornost pronaći najbolja rješenja za sve izazove s kojima smo danas suočeni.
Na kraju 2025. koliko smo blizu onome što smatrate “pravednim” izbornim sustavom za hrvatski narod u BiH?
- Kazao bih kako se danas još uvijek uistinu nalazimo daleko od pravednog izbornog sustava koji dosljedno primjenjuje i štiti ustavne odredbe o ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda. Tu prvenstveno govorim o tzv. instrumentima odvraćanja koji su pod daytonskim perom osmišljeni upravo tako da obeshrabre sve one koji kroz perfidno političko djelovanje žele ostvariti svoje ratne ciljeve iz proteklog stoljeća. Naravno da idejni tvorci Daytona nisu mogli predvidjeti sustavno uzurpiranje prava i pozicija jednog od triju konstitutivnih naroda. No, nažalost, i to je naša stvarnost. U svakom slučaju, mi nećemo posustati od ispravljanja povijesne nepravde i vraćanja naših prava. To ne činimo samo u interesu hrvatskoga naroda. To činimo i u interesu BiH. Svi oni koji nemaju dovoljno političke mudrosti da shvate da urušavanje tronošca BiH trajno narušava i samu državu, bojim se, i dalje sanjaju daleki san o mononacionalnoj državi koja nikada neće ugledati svjetlo dana.
Koji su minimalni standardi ispod kojih nećete ići u izmjenama Izbornog zakona i što bi za vas značilo odustajanje od tih ciljeva?
- Naši minimalni standardi su jasni – poštivanje duha i slova Daytonskog sporazuma, a oni se ogledaju u poštivanju činjenice da Hrvati polažu pravo na ovu državu jednako onoliko koliko i Bošnjaci i Srbi. Poštivanje povijesti koja nas uči o tome – da nije bilo Hrvata na obrambenoj crti i referendumu, danas ne bi bilo ni BiH. Mislim da ne tražimo puno. Naravno, u jednu je ruku tragično da je isti onaj narod čija se prava namjerno i grubo narušavaju, jedini narod koji u biti poštuje Ustav ove države. Da to čine i naši kolege Bošnjaci, danas ne bismo imali dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH. Hrvatska politika ovdje nikada neće odustati od osiguravanja legitimnosti predstavljanja u Predsjedništvu ni u domovima naroda. Svatko tko se tome protivi, neprijatelj je Ustava, povijesti i opstojnosti ove države. Odustajanje od ovih zahtjeva, koji su normalne demokratske prakse u brojnim europskim društvima, značilo bi propast BiH. Mi to nikada nećemo dopustiti – čak ni onima koji se neodgovornim politikama, kršeći Ustav, kunu u domoljublje prema BiH. Ova će država imati svoju svijetlu i europsku budućnost, a HDZ BiH i ukupna hrvatska politika BiH nastavit će i dalje predvoditi taj put.
Mostar je godinama simbol i političke napetosti i dogovora. Nekada se očito stvaraju i umjetne krize. Kako danas ocjenjujete funkcionalnost grada i odnos dviju političkih struktura?
- Ne bih se složio da je Mostar simbol političke napetosti. Naprotiv, kazao bih kako je Mostar danas istinski, možda čak i jedini, primjer suradnje, dijaloga i suživota. To se ogleda i u našoj spremnosti za prihvaćanjem minimalnih i maksimalnih kvota zastupljenosti konstitutivnih naroda, što je načelo od kojega uzmiče i Sarajevo kao glavni grad ove države, koji bi uistinu morao predstavljati sve svoje žitelje i konstitutivne narode – iako to ne čini. Tako da smatram da je na neki način Mostar primjer Sarajevu, ako u Sarajevu uopće postoji hrabrosti za takav iskorak. Također, godinama svjedočimo kako brojni sportski, vjerski i kulturni događaji u Sarajevu izazivaju visoku netoleranciju i razne burne reakcije, pa čak i policijsku reakciju. Naravno, uvijek postoje različite vizije i želje za naš grad. Međutim, svi oni koji žele narušiti njegovu stabilnost i razvoj, morat će se suočiti sa stvarnošću u kojoj im nećemo dopustiti da to i učine. Bilo da je riječ o nastojanjima zaustavljanja gradnje strateških projekata poput Hrvatskog narodnog kazališta ili pokušaja prikazivanja Mostara kao nesigurnog grada, ponavljam kako je Mostar grad svih Mostarki i Mostaraca, ali je ujedno bio i ostaje stolni grad Hrvata.
Kada biste morali navesti jednu odluku iz ranijih mandata pred državnim institucijama ili javnošću i reći “to bih danas drugačije uradio”, koja bi to odluka bila?
- Naravno da iz današnje perspektive postoje određene stvari kojima bih drugačije pristupio. Smatram kako je to normalan dio svakog životnog i političkog ciklusa te vjerujem da i brojni kolege iz bošnjačkog i srpskog biračkog tijela slično promišljaju o svojim politikama. Budući da je teško sažeti sve dosadašnje mandate i izdvojiti neki poseban događaj, to bih ostavio za neki drugi trenutak, a sada se na poseban način osvrnuo na ovaj mandat s obzirom na to da ulazimo u još jednu izbornu godinu. Istaknuo sam već u nekoliko navrata, s posebnim osvrtom i sa same govornice u Domu naroda – to je bilo formiranje vlasti pod pritiskom, preferencijom i inzistiranjima međunarodnih čimbenika u BiH na koje nikada više nećemo pristati. Vidjeli smo da takav eksperiment s dionicima koji ne nose potrebnu dozu političke ozbiljnosti u konačnici onemogućava donošenje i provođenje političkih dogovora. HDZ BiH nikada se nije bavio alibi-politikama ni nepoštivanjem vlastite riječi. Isto se ne može kazati za neke partnere u vlasti s kojima smo očekivali veći iskorak nego što smo postigli u ovome mandatu, a za što vjerujem da dolazi kao izravna posljedica političkog neiskustva, neprincipijelnosti i zabrinjavajućeg nepoštivanja daytonskih načela.
Više ste puta mijenjali političke dužnosti. Vidite li sebe u kandidaturi za neku novu javnu dužnost nakon 2026. godine jer rekli ste da nemate namjeru ulaziti u utrku za Predsjedništvo BiH?
- Ostvarenje politike koju predvodim, s kolegama iz HDZ-a BiH, uspjeh je umrežavanja snage iskustva, zrelosti i institucionalnog znanja sa snagama novih talenata i njihovim promišljanjima o najboljim načinima za provođenje naših strateških nacionalnih i stranačkih ciljeva. Ključna vrijednost HDZ-a BiH upravo je kadrovska politika. Umijeće je uvažavanje svekolikih različitosti u skladnom sustavu kakav je Hrvatska demokratska zajednica BiH. Siguran sam da će HDZ i kroz idući izborni proces vješto odvagati ulogu svih generacija u svojoj obitelji, uvažavajući kako smo već davno prepoznali ključnu važnost novih generacija lidera. To smo, uostalom, i praktično iskazali u prethodnim izbornim procesima, kada su naše liste velikim dijelom činile mlade, visokokvalificirane, motivirane i obrazovane osobe koje su iskazale želju pristupiti zastupanju prava hrvatskoga naroda te BiH i njezine europske budućnosti. Naša je politika već značajnim dijelom oslonjena upravo na te iste generacije, koje će u predstojećim godinama spremno preuzeti zrelu odgovornost. U prethodnom smo razdoblju predano radili na prenošenju tog iskustva upravo kako bismo osigurali kontinuitet vrijednosti i znanja onima koji će nastaviti predvoditi nacionalne, državne i lokalne politike uime stožerne stanke Hrvata. U skladu s ovim opredjeljenjem, naš kandidat za člana Predsjedništva, ali i brojne vodeće dužnosti u unutarnjoj i vanjskoj politici, jasno će predstavljati suvremeni zaokret i novo poglavlje HDZ-a BiH.
Što želite da se vezuje uz vaše ime kada se za deset ili dvadeset godina bude pisala politička povijest Bosne i Hercegovine?
- Čini mi se da smo u najznačajnijem trenutku preuzeli ključnu odgovornost za BiH kroz najjaču stranku Hrvata te u najvećoj mjeri očuvali konstitutivnost našega naroda. Hrvatski narod je ostao politički narod, unatoč nastojanjima mnogih da ga u potpunosti izmjeste iz pregovaračkog procesa, odnosno procesa oblikovanja Bosne i Hercegovine. Nakana je bila da Hrvati, umjesto da budu jednakopravni sudionici za pregovaračkim stolom, budu samo tema na stolu. Najveća vrijednost jest upravo da smo sačuvali osnovnu vrijednost BiH, odnosno jednakopravnost njezinih triju konstitutivnih naroda. Imali smo hrabrosti svima jasno poručiti da hrvatski narod BiH nije skupina kojom se može manipulirati i u čije se ime može govoriti. Za to smo bili spremni nositi najrazličitije posljedice. Konzistentna politika stožerne stranke u tom vremenu snažno je odgovorila na pokušaje podjele hrvatskoga naroda po teritorijalnoj, političkoj ili bilo kojoj drugoj osnovi. S jednakom smo se pažnjom skrbili o Hrvatima u svakom dijelu BiH, bez obzira na brojnost. Iako je teško u ovome trenutku govoriti o tome što će u budućnosti autori pisati o bilo kome od nas, ono što je bio i ostao moj prioritet, a što će eventualno ostati zapisano kao svjedok ovoga vremena, jest predanost u borbi za naš narod i našu državu.
Koju poruku danas, krajem 2025., upućujete mladim Hrvatima, Bošnjacima, Srbima i ostalima koji razmišljaju o odlasku iz BiH?
- Moja poruka mladim generacijama danas je – nemojte odustajati od svoje domovine. Nemojte odustajati od budućnosti u BiH. Nemojte zauvijek nekome prepuštati ognjišta svojih predaka. Ovo je naša i vaša zemlja. Svjestan sam, naravno, bolne činjenice kako BiH u velikoj mjeri zaostaje za razvijenim zapadnim državama i da ne može pružiti sve one prilike svojim mladim generacijama koje danas uživaju njihovi vršnjaci u nekim drugim društvima.
Uvažavajući i činjenicu da je BiH danas nesavršeno društvo, ne smijemo dopustiti da se razgradi njezino vezivno tkivo. To vezivno tkivo jest ravnopravnost triju konstitutivnih naroda. Stoga pozivam sve mlade – pomozite graditi BiH najbolje što možete, ali gradite je onako kako je njezin daytonski okvir to zamislio. Učite, radite i kreativno se organizirajte – to je jedini pouzdan put da se odgovori na svekolike promjene koje živimo kako biste u gradnji boljeg sutra bili sutra uspješniji nego što su to bile naše generacije.
Otvori KEKS Pay
