Dok se dio studenata u potpunosti posvećuje predavanjima, ispitima i akademskim obvezama, sve veći broj mladih u Bosni i Hercegovini uz studij se odlučuje i na dodatni rad. Takav izbor mnogima donosi veću financijsku sigurnost, osjećaj samostalnosti i priliku da barem djelomično rasterete kućni proračun. Iako službeni podaci o broju studenata koji rade tijekom studija u BiH ne postoje, iskustva s terena pokazuju da se značajan broj mladih odlučuje upravo za taj put kako bi pokrili osnovne životne troškove, priuštili si putovanja, dodatne aktivnosti ili pak veću financijsku slobodu.
Europski trend
Slična slika vidljiva je i u ostatku Europe, gdje je rad uz studij za mnoge mlade postao dio uobičajene svakodnevice. Prema podacima Eurostata, u 2024. godini 25,4 posto mladih Europljana u dobi od 15 do 29 godina bilo je zaposleno tijekom formalnog obrazovanja. Istodobno, 71,4 posto mladih u toj dobi nije činilo radnu snagu i bilo je prvenstveno usmjereno na školovanje, dok je 3,2 posto mladih bilo nezaposleno, odnosno aktivno je tražilo posao dok je bilo u obrazovanju. Podaci dodatno otkrivaju velike razlike među državama Europske unije. Najveći udio mladih koji rade uz studij zabilježen je u Nizozemskoj, gdje čak 74,3 posto mladih istodobno studira i radi. Slijede Danska s 56,4 posto i Njemačka s 45,8 posto. S druge strane, Rumunjska (2,4 posto), Grčka (6 posto) i Hrvatska (6,4 posto) bilježe najniže udjele mladih koji rade tijekom formalnog obrazovanja. Razlike postoje i kada je riječ o mladima koji su u obrazovanju, ali istodobno aktivno traže posao. Najveći udio takvih mladih zabilježen je u Švedskoj (14,1 posto), Finskoj (10 posto) i Danskoj (9,6 posto), dok se na dnu ljestvice nalaze Rumunjska (0,6 posto) te Hrvatska, Češka i Mađarska, gdje manje od jedan posto mladih u formalnom obrazovanju aktivno traži zaposlenje. Dobna struktura pokazuje kako se odnos prema radu mijenja s godinama. U dobnoj skupini od 15 do 19 godina većina mladih i dalje ostaje izvan radne snage, točnije 74,4 posto djevojaka i 70,4 posto mladića. U dobi od 20 do 24 godine taj se udio znatno smanjuje, na 30,9 posto kod žena i 24,8 posto kod muškaraca, dok istodobno raste udio zaposlenih mladih, odnosno 19,6 posto žena i 17 posto muškaraca, piše Vecernji.ba. U skupini od 25 do 29 godina zaposlenost doseže 62 posto kod žena i 71,9 posto kod muškaraca. Eurostatovi podaci također pokazuju da žene češće sudjeluju u formalnom obrazovanju nego muškarci, no kada nisu u obrazovanju, rjeđe su zaposlene ili aktivno traže posao, što se očituje u nižim stopama zaposlenosti i većem udjelu neaktivnosti.
Posao kao izbor
Jedan od studenata koji se odlučio na rad uz studij je i Marko, student treće godine mostarskog Sveučilišta, koji radi još od prve godine. Za njega studentski posao, kaže, nije bio samo pitanje dodatne zarade nego i osobna odluka. - Radim jer želim biti što samostalniji i ne oslanjati se stalno na roditelje. Taj novac mi pomaže da lakše pokrijem osnovne troškove, ali i da si mogu priuštiti putovanja i stvari koje volim. Kroz posao sam naučio kako bolje rasporediti vrijeme i preuzeti odgovornost, a vjerujem da će mi to iskustvo značiti i poslije, kada završim studij i krenem tražiti stalni posao - kaže. Njegovo iskustvo dijele i drugi studenti koji u radu uz studij vide priliku za učenje i osobni razvoj. Ipak, dio mladih i dalje bira potpunu posvećenost obrazovanju, bez dodatnih radnih obveza. Između tih dviju stvarnosti danas se odvija studentski život u potrazi za ravnotežom između znanja, rada i prvih koraka prema samostalnosti. •
Otvori KEKS Pay
