Veliki tjedan, u kojem se vjernici pripremaju za najveći blagdan - Uskrs te vjersku dimenziju toga blagdana, u pravilu prati i ona društvena koja je osobito istaknuta u zemljama s visoko izraženim negativnim migracijskim saldom, a među njima je i Bosna i Hercegovina, piše Večernji list BiH. Ona je još prisutnija i vidljivija uslijed činjenice da ove godine Uskrs istog dana slave i katolici i pravoslavci, a sve zajedno jasno upućuje na situaciju u kojoj ćemo ovih dana svjedočiti znatno većem broju privremenih povrataka dijaspore u domovinu.
Kreiranje pristupa
Sve to sa sobom otvara i brojne teme, od one koja je usko vezana uz servisne informacije u kontekstu prometa pa do složenog višeslojnog problematiziranja uloge dijaspore u ekonomskim i društvenim tokovima Bosne i Hercegovine. Potonja tema traži sinergijski i multidisciplinaran pristup, a sociolozi, ekonomisti, donositelji ključnih odluka na razinama vlasti u vremenu koje dolazi morat će posvetiti značajno više vremena u traganju odgovora na pitanje kako na dugoročno održiv način povezati dijasporu s domovinom. Naravno, pitanje demografije suviše je složeno da bi se na njega odgovorilo pukim prebrojavanjem iseljenika i njihovih potomaka, ono traži pronalazak načina za stvaranje trajnih i neraskidivih veza dijaspore s BiH, bilo da je riječ o stvaranju pretpostavki za povratak, bilo prepoznavanju ljudskog kapitala, odnosno svih onih stečenih znanja i vještina koje dijaspora može prenijeti na svoju općinu, grad, županiju, entitet i državu. Pritom ne treba ispustiti iz vida i socijalni kapital koji dijaspora ima, a on se prepoznaje u činjenici da zemlje Zapada u kojima žive imaju značajno veći stupanj društvene i opće organiziranosti, što ima pozitivne posljedice na ukupnu produktivnost rada, a samim tim i na ekonomsku i socijalnu sliku jedne države.
Na kraju, tu je i ekonomska dimenzija koja proizlazi iz činjenice da je značajan broj naših iseljenika stekao vrijedne kontakte s poslovnom zajednicom u nekoj od europskih zemalja, a to može biti i prvi korak u smjeru koji bi vodio nekim budućim investicijskim pričama u Bosni i Hercegovini. Sve zajedno pak traži sustavan pristup države, odnosno njezinih razina vlasti, uključujući, naravno, i jedinice lokalne samouprave, pa su zato i hvalevrijedni potezi poput uspostave registara dijaspore, a posljedično se tako gaji i emotivna dimenzija, što je posebno bitno u svjetlu činjenice da 2. ili 3. generacija dijaspore vrlo lako gubi veze s domovinom, odnosno u nju se vraća tek da bi provela nekoliko dana godišnjeg odmora. Taj trend nužno je zaustaviti, pa, ako je moguće, i preokrenuti, odnosno potaknuti one mlađe generacije da razmišljaju o eventualnom povratku ili pak aktivnijem sudjelovanju u ekonomskom i društvenom životu domovine.
Za sada je, sudeći prema egzaktnim pokazateljima, očuvana financijska dobrobit koju dijaspora ima na BiH, odnosno njezine žitelje, ali je upitno hoće li tako biti za 10 - 20 godina.
Večernji list je iz Centralne banke BiH nedavno dobio podatke o kretanjima iznosa tekućih transfera, a ovom prilikom analizirali smo njihovu strukturu, pri čemu je jasno kako prvo mjesto drže osobni transferi, odnosno novčane doznake iz inozemstva, koji su lani iznosili 4 milijarde i gotovo 167 milijuna maraka. To je vidljiv porast u odnosu na prethodnu godinu, kada su osobni transferi iznosili 3 milijarde i 787 milijuna maraka, što upućuje na nekoliko zaključaka. Jedan od njih je kako recesijska kretanja i određen pad životnog standarda u Europskoj uniji nisu toliko izraženi, odnosno bh. dijaspora uspjela je, unatoč izazovima, ove godine u domovinu poslati znatno veći iznos sredstava. Naravno, dio objašnjenja ovakvog porasta mogao bi se kriti i u porastu osobnih primanja, kao i činjenici da inflacijska kretanja i rast troškova života ipak nisu djelovali restriktivno u većoj mjeri.
Brojke
Podaci koji su objavljeni u dokumentu "Migracijski profil BiH za 2023. godinu" jasno govore o brojčanoj snazi bh. iseljeništva.
Bosna i Hercegovina predstavlja vodeću europsku emigrantsku zemlju i spada među vodeće emigrantske zemlje svijeta, preciznije 11. je na globalnoj ljestvici u odnosu na broj stanovnika. Prema dostupnim, službenim podacima agencija za statistiku zemalja prijama i diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine, procjena ukupnog broja osoba koje žive u iseljeništvu, a koje vode podrijetlo iz Bosne i Hercegovine iznosi oko 2,2 milijuna, što je oko 62% u odnosu na ukupan broj stanovnika u zemlji od 3,531.159. Točni statistički podaci o ukupnom broju emigranata rođenih u Bosni i Hercegovini, bez obzira na njihovo sadašnje državljanstvo, u 54 zemlje svijeta iznosi 1,837.375, od čega u zemljama Europe i Sjeverne Amerike živi 95% emigranata iz Bosne i Hercegovine. Međutim, procjena ukupnog broja osoba bh. podrijetla u svijetu je oko 2,2 milijuna. Ovaj broj uključuje osobe rođene u Bosni i Hercegovini koje su napustile svoju zemlju i procijenjeni broj njihovih potomaka rođenih u zemljama prijama bez obzira na to koje državljanstvo imaju, a ne uključuje tzv. staru emigraciju, navodi se u dokumentu koji dobiva dodatno na značaju i u procesu kreiranja politika koje trebaju osnažiti vezu s iseljeništvom.
