Na sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH razgovaralo se o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, funkcioniranju vlasti na svim razinama te utjecaju geopolitičke situacije na našu državu.
Jedna od tema bili su i izbori koji se održavaju ove godine, a Čović je najavio kako će najjača hrvatska stranka u Bosni i Hercegovini svog kandidata ili kandidatkinju za Predsjedništvo BiH potvrditi nakon iduće sjednice Središnjeg odbora, vjerojatno u ožujku ili u travnju.
- Imamo jako puno aktivnosti jer smo u izbornoj godini, predstavljeno je što smo uradili te ciljeve što nas očekuju. Vjerujemo da će naše djelovanje polučiti adekvatne rezultate. Radimo ozbiljno, imali smo klauzuru u listopadu prošle godine, definirali smo ciljeve i politike, a na idućoj sjednici Središnjeg odbora usvojit ćemo strategiju te obznaniti našeg predstavnika za člana Predsjedništva BiH – izjavio je predsjednik HDZ-a BiH.
Osvrnuo se na objavu Michaela Flynna, bivšeg savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika, koji je na društvenoj mreži X poručio „kako je vrijeme da se redefinira Dayton.“
- Apsolutno je vrijeme za to što je rekao gospodin Flynn. Mir i stabilnost, Ustav Bosne i Hercegovine, poštivanje potpune ustavne jednakopravnosti tri konstitutivna naroda, legitimno predstavljanje i rad na projektima koji bi osigurali da se nešto takvo dogodi – kazao je Čović.
Najavio je skori posjet izaslanstva HDZ-a BiH Bruxellesu, a moguće i Washingtonu, na kojem će se razgovarati o tim temama.
Osvrnuo se i na Rezoluciju Vijeća Europe o Bosni i Hercegovini, koja je po Čovićevim riječima, također ukazala na potrebu da se urede neke stvari o kojima HDZ BiH već dugo priča:
- Bosna i Hercegovina, da bi otvorila vrata Europske unije, mora redefinirati neke svoje stvari, mora osigurati da zaštitimo prava legitimnim izborima članova Predsjedništva, domova naroda, a po istom tom modelu i puno drugih stvari.
Čović je ponovio kako se izmjenama Izbornog zakona BiH treba spriječiti mogućnost preglasavanja Hrvata.
- Treba se riješiti pitanje Izbornog zakona, da se više nikada ne bi preglasavali Hrvati te birala dva bošnjačka člana u Predsjedništvo. Odnosno, potrebno je redefinirati i Ustav BiH. Jasno je da to sami ne možemo uraditi, bez potpore najvećih administracija u svijetu je to nemoguće – poručio je Čović.
Prvi čovjek HDZ-a BiH komentirao je i Južnu plinsku interkonekciju (JPI), kazavši kako će taj projekt sada ići ubrzanim tijekom.
- Stvari su se promijenile i danas razgovaramo o tvrtkama iz SAD-a koje imaju interesa, u manjem dijelu za plinsku interkonekciju, a mnogo više u dijelu energetike. Činjenica je da će Južna plinska interkonekcija ići dinamičnije nego do sada, Vlada će morati odmah promijeniti Zakon o JPI, iz kojega će „nestati“ BH Gas. Morat ćemo u naredna tri mjeseca imati sporazum između Vlade RH i Vijeća ministara BiH, kako bi se to moglo realizirati – rekao je.
Čović navodi kako Amerikanci imaju na umu i druge projekte.
- Partner koji je ponudio da bude nositelj, kao koncesionar, projekta JPI ima ambiciju da odradi plinifikaciju RH sa BiH, ne samo u domeni JPI, nego da ta infrastruktura pokriva i značajan dio istočne Europe. Partner je u istom paketu ponude zatražio mogućnost da ide u izgradnju tri plinske centrale. Jedna bi bila u Mostaru, druga u Kaknju i treća u Tuzli, sve po 400 megawata. To je 1.200 mW instalirane snage i jasno je da se ta tvrtka želi baviti i energijom u cjelini – dodao je Čović.
Amerikancima su zanimljive i zračne luke u Mostaru i Sarajevu.
- Projekt koji se dalje želi vezati za njihovo sudjelovanje ovdje, su zračne luke u Mostaru i Sarajevu, gdje ista tvrtka sa svojim partnerima, želi koncesiju na obje zračne luke. Mi smo vrlo rado prihvatili razgovore što se tiče Zračne luke Mostar jer je on vlasništvo Grada Mostara i tu se već započeli razgovori. Na isti način smo dali i dobru volju da se ide razgovarati s Vladom FBiH, jer je Vlada FBiH vlasnik Zračne luke Sarajevo – izjavio je Čović.
Dodao je kako ovi američki projekti u Bosni i Hercegovini imaju njegovu punu podršku.
- Administracija i biznis se jako vežu, sve je to vezano za ekonomiju. Ja sam dao podršku ovim procesima iz razloga - gdje dođe američki kapital, koji ovdje onda ostaje 20, 30 ili 50 godina, to područje je na neki način predmet zaštite svake vrste američke administracije. To je dobra stvar za BiH, jer onda s više povjerenja možemo gledati u vrijeme ispred sebe. Vjerujem da onda nikome na pamet ovdje neće padati nekakve igre, ili lokalne ili globalne – smatra predsjednik HDZ-a BiH.
Po njegovim riječima, tu nije kraj zanimanja američkih tvrtki za investicije u Bosnu i Hercegovinu.
- S drugom korporacijom smo razgovarali o koridorima autoceste Vc na području Hercegovine i jako su zainteresirani za ulaganje u tu cestu i spajanje na jadransko-jonski koridor. Taj spoj bi išao od granice Crne Gore, preko Popova polja, pokraj Stoca i Počitelja te se nadopunio na koridor Vc te na Hrvatsku. To je preznačajan strateški projekt za BiH – naglasio je Čović.
Komentirao je i situaciju na BHRT-u, kazavši kako želi stabilan javni RTV sustav koji neće biti televizija jedne politike ili jednog naroda.
- Politika se, evidentno, bavi javnim RTV servisom. Mi smo tu vrlo jasni, želimo stabilan javni sustav, stabilnu BH televiziju. Izbjegavat ćemo bilo kakva politikanstva i bilo kakve populističke ideje kako pomoći. Ako se želi pomoći BHRT-u, onda nemojte praviti zaključke na jednom od domova koje neće nitko nikada provesti. Treba se ozbiljno sjesti i to pitanje riješiti kroz vrlo jasne zakonske regulativu, i organizacijski, i financijski. BHRT nije televizija jedne politike, jedne stranke i jednog naroda – zaključio je Čović.
Otvori KEKS Pay
