Cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini rastu tiho i prikriveno, pokazuju analize. Ekonomisti objašnjavaju razlog poskupljenja, odnosno osiromašenja građana jeste dodatno bogaćenje najbogatijih.
Na tržnici u Sarajevu uredno složeno voće i povrće, a i ostali proizvodi. Trgovci imaju vremena na pretek da o estetici tezgi povedu računa. Na pitanje ima li “računa” od prodaje složenog, trgovci za N1 odgovaraju:
“Loše, loše, situacija – dramatična. Nemaju novca ljudi, malo kupuju, jako malo, malo mrkve, sve male količine”.
“Kod mene su cijene visoke. Ovo što ja držim, razlika je. Kvalitetnije".
A građani se ipak ne žale na cijene, evo kako komentiraju građani stanje s cijenama:
"Iznenadila sam se da orasi nisu tako skupi”.
“Nije ovo skupo da su veće mirovine i bolje plaće, ništa ovo nije skupo”.
“Samo jedno sam kupila mrkvu, 2 KM i doviđenja”.
“Možemo priuštiti, mi smo stari, slabo jedemo. A vi sigurno možda ne možete, možda možete. Ove ćemo 2 kile krumpira tri dana jesti”.
“Nema prodaje, kupovna je moć opala puno, zbog korone, zbog svega, slabo se svijet kreće”.
Svijet se slabo kreće, plaće stagniraju, ali cijene rastu, tiho, prikriveno, stihijski.
Iz Saveza samostalnih sindikata BiH kažu da se radi o stihijskom, ali kontinuiranom poskupljenju cijena na bh. tržištu.
“Ono što je udarno je da je ulje npr. poskupilo, nafta je poskupila pa samim tim poskupljuju i druge stvari. Nema naglih poskupljenja, radi se o stihijskom, ali kontinuiranom poskupljenju. Obrađujemo podatke za potrošačku košaru, rezultati preliminarni pokazuju da je došlo do poskupljenja, potrošačka košara će iznositi nešto više od 2.000 KM“, rekla je Lejla Čaušević-Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Prosječna plaća ne pokriva ni 50 posto potrošačke košare – što znači da većina građana nije u stanju priušti si ni najosnovnije.
“Kad gledamo pojedinačne cijene pojedinih proizvoda, evidentan je stihijski, prikriveni rast cijena, tako da jedan proizvod jedan dan iznosi po jednoj cijeni, drugi dan je za par feninga ili desetina feninga poskupio”, kazala je Božana Radošević iz Saveza sindikata RS za N1.
Ekonomist Admir Čavalić rekao je da postoji nekoliko razloga poskupljenja u Bosni i Hercegovini.
“Prije svega rast cijena određenih energenata, struje u RS, goriva u BiH, rast cijena određenih akciznih dobara, poput cigareta, te blokada pojedinih lanaca opskrbe za određena dobra, usljed pandemije”, istaknuo je.
Imamo tri vrste plaća: plaće u privatnom sektoru – jako niske, plaće u javnom sektoru – relativno visoke, i plaće onih imenovanih po političkoj crti koje su ekstremno visoke, objašnjava ekonomist Draško Aćimović.
