Riječ je o karti koja pokazuje utjecaj personalnih transfera na gospodarstva zemalja Europske unije, EFTA-e i zemalja kandidatkinja za EU, a na njoj je vidljivo kako je BiH na drugom mjestu, odmah iza Kosova, kada je riječ o suficitu osobnih transfera i udjelu koji imaju u bruto domaćem proizvodu.
Pomoć u inflaciji
To je osobito bitno iz kuta već utvrđene činjenice da dijaspora svojim novčanim doznakama u značajnoj mjeri uvjetuje dinamiku novčanih tokova, životni standard, kupovnu moć građana u BiH, a što se često pokazuje spasonosnim u uvjetima izrazitih inflacijskih udara koje pak ne prati uravnotežen i adekvatan rast osobnih primanja.
BiH je tako na drugom mjestu po priljevu osobnih transfera u 2024. godini, a koji su, u skladu s navedenim podacima, predstavljali 7,6 posto njezina bruto domaćeg proizvoda.
Večernji list ranije je objavio kako su personalni transferi u protekloj godini oborili rekord te su iznosili 4 milijarde i gotovo 167 milijuna maraka, a na drugom mjestu ostali su tekući transferi s iznosom od milijardu i 525,59 milijuna maraka. U okviru ove kategorije najveći iznos činile su mirovine iz inozemstva s iznosom od milijardu i 386,55 milijuna maraka.
Iz navedenoga vidljivo je kako novčane doznake iz inozemstva u značajnoj mjeri utječu na ukupne novčane tokove u Bosni i Hercegovini, osnažujući životni standard velikog broja obitelji u BiH koje bi u suprotnom imale značajno veće izazove kako zatvoriti financijsku konstrukciju na kraju svakog mjeseca.
Značaj financijske podrške iz inozemstva dodatno dobiva na važnosti onoga trenutka kad se pogledaju podaci o kupovnoj moći stanovništva BiH, a koji se najbolje mogu prepoznati kroz iznose mjesečne potrošačke košarice za četveročlanu obitelji i njezinu usporedbu s iznosima prosječne plaće.
Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za studeni 2025. godine iznosila je 3355,25 KM, dok je prosječna neto plaća u FBiH za listopad iznosila 1632 KM.
Ono što posebno zabrinjava je činjenica da najveći udio troškova u potrošačkoj košarici čini prehrana, što dovoljno govori o tomu koliko je inflacija uzela danka na prehrambenim proizvodima. Oni, prema posljednjim podacima, čine čak 42,64 posto mjesečnih troškova, što je daleko iznad europskog prosjeka i jasno upućuje na zaključak prema kojemu su bosanskohercegovačke obitelji u značajno težoj financijskoj situaciji na kraju mjeseca u odnosu na one europske.
Utjecaj dijaspore na ekonomske trendove u Bosni i Hercegovini ipak ne treba promatrati isključivo kroz tematiku izravnih novčanih transfera jer postoji značajno veći potencijal koji iseljeništvo može iskazati u smislu dugoročnog ulaganja u BiH, bilo kroz vlastiti kapital i poslovne ideje, bilo da je riječ o lobiranju i uspostavljanju tijesnih poslovnih veza s gospodarskom zajednicom zemalja Europske unije. Dijaspora u tom kontekstu može djelovati kao svojevrsni most između BiH i europskih zemalja u smislu prepoznavanja potencijala koje Bosna i Hercegovina ima kada je riječ o mogućnosti ulaganja.
Stoga ne čudi da su brojne lokalne zajednice u zemlji krenule u izradu registara dijaspore, a sličan projekt postoji i u okviru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH koje je kroz uspostavu mrežnog portala za dijasporu stvorilo platformu za dvosmjernu komunikaciju između organizacija i pojedinaca bh. iseljeništva među sobom, kao i s institucijama, privatnim sektorom, civilnim sektorom i pojedincima u Bosni i Hercegovini.
Dugoročne mogućnosti
Naravno, pitanje demografije suviše je složeno da bi se na njega odgovorilo pukim prebrojavanjem iseljenika i njihovih potomaka, ono traži pronalazak načina za stvaranje trajnih i neraskidivih veza dijaspore s BiH, bilo da je riječ o stvaranju pretpostavki za povratak, bilo prepoznavanju ljudskog kapitala, odnosno svih stečenih znanja i vještina koje dijaspora može prenijeti na svoju općinu, grad, županiju, entitet i državu.
Upravo su stoga registri i omogućavanje dvosmjerne komunikacije ključni koraci u smislu boljeg prepoznavanja potreba iseljeništva koje i dalje ima izraženu emotivnu vezu s domovinom, ali koje traži i sustavan pristup države i njezinih razina vlasti prema njima, a u tom pogledu od neizrecive je važnosti i visoka razina socijalnog kapitala koji su iseljenici akumulirali u zemljama Zapada.
Taj se kapital ne ogleda u novcu, već u većem stupnju društvene i opće organiziranosti, što ima pozitivne posljedice na ukupnu produktivnost rada, a samim time i na ekonomsku i socijalnu sliku jedne države.
Inače, u 2024. godini osobni transferi bili su u suficitu za 9 zemalja EU-a jer su njihovi priljevi iz ostatka svijeta premašivali njihove odljeve. Među tim zemljama tri su prijavile suficit koji predstavlja više od 1% njihova bruto domaćeg proizvoda - Hrvatska (2,6% BDP-a), Bugarska (1,3%) i Portugal (1,2%).
Otvori KEKS Pay
