Eurostat je objavio podatke o prosječnom rastu cijene jednog sata rada, a oni pokazuju kako je cijena u prvom tromjesečju ove godine u usporedbi s istim razdobljem lani najviše rasla u zemljama koje su prošle tranziciju. Hrvatska na toj ljestvici dobro stoji, visoko je po rastu nominalne cijene radnoga sata.
Rast satnice
Listu predvodi Rumunjska, u kojoj je u prvom tromjesečju ove godine cijena radnog sata porasla za 16,1% u odnosu na isto razdoblje lani. Slijedi Hrvatska s rastom od 13,5%, zatim Bugarska s 13%, Slovenija s 11,9% i Poljska s 11,2%. Na dnu ove Eurostatove ljestvice neke su od ekonomski najrazvijenijih zemalja. Prosječni rast satnice u Francuskoj iznosio je svega 1,9%. U Njemačkoj je taj rast iznosio svega 2,8%, u Belgiji 3,6%, a u Španjolskoj i Austriji 3,7%. No, to što je prosječna cijena jednog sata rada rasla više u Hrvatskoj nego u Njemačkoj ne znači da su satnice sad veće u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za travanj 2025. iznosila je 8,08 eura, što je u odnosu na ožujak 2025. niže za 4,5%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 8,9%. Podataka za Bosnu i Hercegovinu u Eurostatovoj analizi nema pa ćemo za stanje kod nas koristiti službenu statistiku. U BiH se ne vode podaci o statistici, već o minimalnoj i prosječnoj plaći. Minimalna plaća rasla je i u BiH, čime je zabilježila najveći nominalni rast minimalne plaće u svojoj povijesti u iznosu od 1000 KM, odnosno oko 510 eura. Međutim, ako se usporedi taj iznos s plaćama u EU, jasno je koliko BiH još uvijek zaostaje za europskim standardima. Minimalna bruto plaća u BiH iznosi 795 eura. BiH, kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, još nije uvela mehanizme koje imaju zemlje članice, pa se tako kod nas minimalac često koristi kao politički alat, a ne kao instrument socijalne i ekonomske ravnoteže.
BiH i susjedstvo
Minimalac u BiH rezultat je višegodišnjih pritisaka sindikata, ali i rasta troškova života. Iako se podaci često uspoređuju s Europskom unijom, treba vidjeti i kakva je situacija u zemljama regije koje, kao ni BiH, nisu članice. Minimalna plaća u Crnoj Gori u 2025. iznosi 532 eura (oko 1040 KM) u Srbiji 402 eura u neto iznosu. Prosječna isplaćena neto plaća u Federaciji BiH u siječnju je iznosila 1546 KM, dok je mjesec prije bila 1428 KM. U usporedbi sa siječnjem 2024., prosječna plaća realno je viša za 11,9%, a nominalno za 15,5%. Najveća prosječna plaća u iznosu od 2191 KM isplaćena je u sektoru proizvodnje i opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji. Ipak, u ovom sektoru nije zabilježen značajniji rast prosječne plaće - nominalni od 3,1% i realni od 2% u usporedbi s prosincem 2024. Treba napomenuti da je u RS-u situacija drugačija. Najniža plaća u RS-u utvrđena je u bruto iznosu od 1344,26 KM, odnosno u neto iznosu od 900 KM. Najniža plaća za poslove za čije se obavljanje zahtijeva najmanje stečeno srednje obrazovanje u trajanju od tri godine utvrđuje se u bruto iznosu od 1426,23 KM, odnosno u neto iznosu od 950 KM. Minimalne plaće u državama EU-a u prvoj polovini 2025. godine nastavile su rasti, međutim, razlike među zemljama i dalje ostaju velike. Prema podacima u infografici izrađenoj na temelju Eurostatovih podataka, najveću minimalnu plaću ima Luksemburg - 2638 eura bruto mjesečno, dok se na dnu ljestvice nalazi Bugarska s minimalcem od svega 551 euro. Hrvatska se nalazi u donjem dijelu ljestvice s minimalnom bruto plaćom od 970 eura, nešto ispod Cipra i Portugala, ali iznad Grčke, Malte i ostalih zemalja središnje i istočne Europe. U EU se minimalna plaća u velikom broju zemalja utvrđuje na osnovi kolektivnih pregovora, automatskih korekcija vezanih uz inflaciju ili kroz zakonski definirane formule. Također, EU je usvojio smjernicu o adekvatnim minimalnim plaćama, koja obvezuje članice na osiguravanje "dostojanstvenog života" za radnike, poticanje jačanja kolektivnog pregovaranja i traženje da se minimalci ne određuju politički proizvoljno.
Otvori KEKS Pay
