Pred bosanskohercegovačkim gospodarstvom u ovoj godini stoje brojni izazovi čija je priroda uglavnom izvan domašaja domaćih institucija - globalni poremećaji, počevši od djelovanja američke administracije koja svojim nepredvidivim potezima uzdrmava globalna tržišta te utječe za stabilnost europskog gospodarstva o kojem izravnom ovisi i stabilnost bh. ekonomije pa do geopolitičkih izazova koji uzimaju danak u pogledu vanjskotrgovinskog balansa, piše Večernji list BiH.
Naznake oporavka
Ipak, postoje neke naznake da bi bh. tvrtke u ovom vremenu ipak mogle iskoristiti i određene prilike koje se nude, a to već možemo uočiti kroz analizu vanjskotrgovinske razmjene za prva tri mjeseca ove godine. Naime, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u razdoblju od siječnja do ožujka 2025. godine izvoz iz BiH iznosio je 4 milijarde i 116 milijuna KM, što je za 6,8% više nego u istom razdoblju 2024. godine, dok je uvoz iznosio 7 milijardi i 184 milijuna KM, što je za 5,5% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Iako i dalje imamo značajan vanjskotrgovinski robni deficit u visini od 3 milijarde i 68 milijuna KM, vidljivo je kako stopa rasta izvoza raste brže od stope uvoza.
Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 688 milijuna KM, što je za 13,2 posto više nego u istom razdoblju 2024. godine, dok je uvoz rastao za 18,6 posto te je iznosio 882 milijuna KM. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 77,9 posto. Izvoz je porastao i u Europsku uniju, a ono što ohrabruje je podatak kako je stopa rasta izvoza u EU veća od stope rasta uvoza.
Izvoz u zemlje EU-a u prvom tromjesečju 2025. iznosio je 3 milijarde i 38 milijuna KM, što je rast od 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je uvoz iznosio 4 milijarde i 189 milijuna KM, što je za 3,1 posto više nego lani. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 72,5 posto.
Statistika mnogo toga može otkriti ako se pravilno promatraju njezini parametri, pa tako dinamika odnosa izvoz/uvoz pokazuje postupan, ali kontinuiran rast izvoza, što su dobre vijesti u odnosu na proteklu godinu, kada smo imali značajan pad izvoza. Gdje su prilike za domaće kompanije u vremenu koje dolazi? Odgovor na to pitanje krije se u situaciji u kojoj je Europska unija očito naumila ozbiljnim koracima podići razinu svoje industrijske proizvodnje, oslanjajući se što je moguće više na domaće, europske kapacitete, počevši od metalske pa do IT industrije, a sve radi smanjenja ovisnosti o uvozu s dalekih tržišta.
Izazovi, ali i prilike
Za početak BiH može ponudit ono čega ima najviše, a to su brojne sirovine, kao i značajne mogućnosti za proizvodnju i izvoz električne energije iz obnovljivih izvora energije. No, postoji i kvaka, a ona se krije u Mehanizmu za prilagođavanje granica ugljika (CBAM). Riječ je o novom porezu koji će se morati plaćati na one proizvode u čijoj su proizvodnji sudjelovali izvori energije koji koriste fosilna goriva, a tako EU želi potaknuti prelazak na čišće izvore, a u svrhu strateškog cilja - postizanja klimatske neutralnosti. S obzirom na to da se BiH još uvijek nije prilagodila, odnosno nije uspostavila Sustav trgovanja emisijama (ETS), postoji značajna prijetnja od pada konkurentnosti domaće industrije na tržištu EU-a. Odnosno, bh. izvoznici će morati plaćati ugljičnu pristojbu prilikom izvoza u EU, a što će u znatnoj mjeri povećati troškove. Novac na taj način neće ostajati u BiH, a i oni poslovni subjekti iz EU-a koji kupuju robu iz BiH radije će kupovati proizvode iz onih zemalja koje koriste čiste izvore energije. No, ako se navrijeme uđe u europski sustav trgovine štetnim plinovima, a istodobno ubrza prelazak na obnovljive izvore energije, bh. industrijska proizvodnja možda ima i povijesnu priliku za dodatni rast.
Podsjećamo, u ukupnom izvozu BiH metalski i elektrosektor su 2024. sudjelovali s više od 42%, što, gledajući strukturu naše industrije, ovaj sektor stavlja na uvjerljivo prvo mjesto. Automobilska industrija ostvarila je izvoz u vrijednosti od 678,5 milijuna KM, što je povećanje od 59,7 milijuna KM ili 10% u odnosu na 2023. godinu.
